Primjena sredstava za zaštitu bilja na neispravan način može uzrokovati niz negativnih pojava (onečišćenje okoliša, otrovanja, fitotoksičnost, rezistentnost i dr.). Stoga bi korisnici sredstava za zaštitu bilja to trebali znati, te ih pravilno koristiti štiteći tako svoje zdravlje i zdravlje drugih ljudi kao i životinja, te štiteći okoliš. Na tržištu se nalazi velik broj sredstava za zaštitu bilja. Oni se međusobno razlikuju prema različitim kriterijima. Vrsti štetnih organizama koje suzbijaju, podrijetlu, otrovnosti, kemijskoj pripadnosti i dr.. Svako sredstvo koje se koristi mora imati dozvolu za promet i primjenu od Ministarstva poljoprivrede koje se odobrava posebnim zakonski utvđenim postupkom i dolazi u promet u originalnoj ambalaži.

Upute za primjenu

Na uputi za primjenu (etiketi) navodi se točna namjena sredstva. Npr. za koje štetne organizme i na kojim biljnim kulturama se primjenjuje, količina primjene (doza, koncentracija), koja je karenca, koliko se puta tijekom vegetacije može koristiti, da li se može miješati i s drugim sredstvima i dr.. Svaki korisnik sredstava za zaštitu bilja prije svake primjene treba obavezno pročitati uputu za primjenu i strogo se pridržavati navedenog kako bi se izbjegle eventualne negativne posljedice primjene. Zatim slijedi precizna priprema sredstva za primjenu gdje je potreban poseban oprez i točnost.

U ovoj fazi odmjerava se točna količina sredstva prema uputi korištenjem mjernih instrumenata (menzura, vaga). Nikako se ne smije odmjeravati od „oka“. Budući da se radi sa koncentriranim pripravcima ovo je ujedno i najopasnija faza rukovanja sredstvima za zaštitu bilja. U samom postupku pripreme sredstva za primjenu predhodno se pripremljena otopina dodaje u spremnik prskalice kako je navedeno na etiketi.

Koja sredstva se smiju miješati?

Ponekad se miješaju dva ili više sredstva različitih formulacija. Ako u uputi nema podataka o miješanju potrebno se pridržavati sljedećih pravila:

• uvijek miješati istovrsne formulacije, npr. koncentrat za emulziju (EC+EC) ili močivo prašivo (WG+WG) i dr.
• kod različitih oblika formulacija potrebno se pridržavati sljedećeg redoslijeda miješanja: vodotopivi koncentrat (SC) + koncentrirana suspenzija (SC,KS,FL) + močivo prašivo (WP) + vodotopive granule (WG,WDG,DF) + suspoemulzija (SE) + koncentrat za emulziju (EC) + tekuća koncentrirana emulzija u vodi (EW).
• okvašivači, sredstva za poboljšanje prijanjanja ili folijarna gnojiva dodaju se u spremnik prskalice na kraju. Pravilna primjena sredstva ovisi i o vremenskim parametrima:
• Vjetar – optimalna primjena sredstva je pri mirnom vremenu bez vjetra. Ipak, utvrđene su neke od granica primjene sredstva kod određene brzine vjetra. Tako je optimalna brzina vjetra 0,8-1,8 m/s a osjeća kao blagi povjetarac na licu, dok je 2,6 m/s najveća brzina vjetra za primjenu herbicida (brzina pri kojoj treperi lišće), a 4 m/s je najveća brzina za primjenu insekticida i fungicida (brzina pri kojoj se diže prašina i njišu grane)
• Temperatura – niža od 5°C i viša od 25°C može smanjiti učinkovitost ili izazvati fitotoksično djelovanje. Obavezno poštivati posebne preporuke ako su navedene u etiketi za primjenjeno sredstvo.
• Svjetlost – neka sredstva gube djelotvornost pod utjecajem svjetla, te ih je potrebno unijeti (inkorporirati) u tlo.
• Rosa – primjena sredstva za vrijeme rose nije poželjna, jer ona razrjeđuje sredstvo
• Kiša – djeluje pozitivno ili negativno, npr. kod primjene zemljišnih herbicida djeluje pozitivno, u svi ostalim primjenama nije poželjna, jer ispire sredstvo.

Osim navedenih parametara uspjeh zaštite usjeva osim o pravilnom odabranom sredstvu ovisi i o pravilnoj i preciznoj primjeni koja uključuje i stalnu kontrolu rada ispravnog stroja za primjenu.

Otrovnost i opasnost sredstava za zaštitu bilja

Važno je naglasiti da su sva sredstva za zaštitu bilja u većoj ili manjoj mjeri otrovna za ljude i životinje. Ako se neprimjereno, nepravilno koriste mogu uzrokovati otrovanja. Stoga je obavezno prije primjene pročitati i proučiti upute o primjeni koje su priložene uz svako sredstvo i strogo ih se pridržavati. Opasnost se naime ne odnosi na samu otrovnost sredstva. Nego na mogućnost da će do nje doći. Odnosno vjerojatnost da uporabom nekog sredstva može doći do otrovanja ovisno o obliku pripravka, mjestu primjene. Također načinu primjene, putu ulaska u organizam i dr.

Jedan od primjera je da sredstva u formulaciji prašiva imaju veću opasnost od onih u vidu granula ili emulzije. Stoga se uvijek preporučuju koristiti sredstva koja imaju manju mogućnost otrovanja. Putevi ulaska sredstva u organizam su oralno (kroz usta), udisanjem (kroz nos) i dermalno (putem kože). Kako bi opasnost pri rukovanju sredstvima za zaštitu bilja bila što manja, potrebno je koristiti propisanu osobnu zaštitnu opremu. Zaštitna odjeća, respirator ili filter za nos i usta, nitrilne gumene rukavice. Također cipele ili čizme otporne na kemikalije, štitnici za lice i dr.

Obavezno se na etiketi/popratnom listu za svako sredstvo navode mjere sigurnosti sa odgovarajućim oznakama upozorenja. R (nova oznaka je H) i oznakama obavijesti S (nova oznaka je P). Oni govore o kakvom sredstvu se radi . Npr. neke od oznaka upozorenja su R20 – štetno ako se udiše, R57 – otrovno za pčele. R36/38 – nadražuje oči i kožu i dr.. Neke od oznaka obavijesti su S1/2 – čuvati pod ključem i izvan dohvata djece. S20/21 – pri rukovanju ne jesti, ne piti i ne pušiti. S37/39 – nositi zaštitne rukavice i zaštitna sredstva za oči/lice i dr.
Neke od najvažnijih mjera kojih se trebaju pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja:
• obavezno koristiti propisanu zaštitnu opremu,
• tijekom rada zabranjeno je jesti, piti, pušiti,
• prije uzimanja jela ili pića dobro oprati lice i ruke,
• prije početka sezone primjene sredstava za zaštitu bilja provjeriti ispravnost stroja za primjenu, kako bi bilo što manje kvarova u sezoni, a u slučaju kvarova sve popravke obavljati u zaštitinim rukavicama,
• sredstva za zaštitu bilja koriste se samo u originalnoj ambalaži,
• u slučaju prolijevanja ili prosipavanja sredstva to mjesto se mora posipati sa zemljom, pijeskom ili piljevinom,
• prilikom rada uvijek morate imati posudu sa čistom vodom,
• nakon završenog tretiranja očistiti zaštitnu opremu i strojeve za primjenu vodom da bi se izbjeglo oštećenje drugih usjeva korištenjem istih strojeva,
• otpadne vode od ispiranja ne izlijevati u odvodne cijevi ili druge vodene tokove,
• prazna ambalaže se ispire tijekom pripreme sredstva za primjenu odmah nakon pražnjenja kroz trostruko ispiranje ili ispiranje pod pritiskom.

Kako prepoznati kad je došlo do otrovanja?

Ako dođe do onečišćenja kože, očiju ili usta sredstvom potrebno je skinuti onečišćenu odjeću i čistom vodom oprati sve dijelove tijela izložene sredstvu, oči ili usta nekoliko puta isprati čistom vodom. Uvijek je dobro imati primjerak etikete/ pratećeg lista sredstva, jer su u njoj navedeni znakovi trovanja i prva pomoć. Ako dođe do trovanja unesrećenog je potrebno odvesti s mjesta rada i provesti mjere prve pomoći prema uputi. U Zagrebu se mogu obratiti u Centar za kontrolu otrovanja na broj 01-2348-342 koji imaju dežurstva od 0-24 sata. Uvijek je dobro imati primjerak etikete s kojim je došlo do otrovanja da bi se znalo o kojem sredstvu se radi. Također u skladu s tim propisati liječenje i terapiju.

Većina sredstava djeluje na živčani sustav i uzrokuje glavobolju, vrtoglavicu, bolove u želucu, povraćanja ili pojačano znojenje. U slučaju bilo kojih od tih simptoma potrebno je pozvati liječnika ili hitnu pomoć. Ako je moguće hitno otpremiti otrovanu osobu u najbližu bolnicu.

Primjeri lošeg rukovanja i primjene sredstava za zaštitu bilja

• primjena sredstva za zaštitu bilja u kulturi za koju nije odobrena primjena,
• korištenje veće doze od najviše propisane doze zbog krivog mišljenja da će se višom dozom postići bolji rezultat u suzbijanju štetnih organizama,
• priprema škropiva i primjena bez korištenja odgovarajuće zaštitne odjeće i opreme,
• nepoštivanje zaštitnih razmaka radi zaštite površinskih voda,
• primjena na kraškim i lakim tlima sredstava za zaštitu bilja čija je uporaba zabranjena na takvim tlima zbog lakog ispiranja u podzemne vode,
• primjena u nepovoljnim vremenskim uvjetima (neposredno pred kišu, pri jakom vjetru i sl.),
• zanošenje škropiva na susjedne kulture i druge neciljane objekte,
• korištenje sredstava za zaštitu bilja koja su otrovna za pčele za vrijeme aktivnosti pčela, te neobavještavanje pčelara prije tretiranja,
• veći broj primjena određenog sredstva za zaštitu bilja u jednoj godini na istoj površini od najvećeg dopuštenog broja primjena,
• korištenje istog sredstva za zaštitu bilja u istoj godini te kroz nekoliko godina čime se doprinosi razvoju otpornosti (rezistentnosti) štetnih organizama na određena sredstva za zaštitu bilja, sva sredstva za zaštitu bilja na osnovi određene aktivne tvari ili cijelu kemijsku skupinu,
• berba ili žetva prije isteka karence,
• korištenje neispravnih strojeva za primjenu pesticida i metoda primjene koje nisu odobrene,
• pranje strojeva za primjenu pesticida u blizini površinskih voda

Ministarstvo poljoprivrede Služba za sredstva za zaštitu bilja

Prethodni članakDodavanje željeza odojcima
Sljedeći članakExotic King prezentacije u Požegi i Osijeku
Tamara Rehak Biondić, dipl.ing.agr.
Viša stručna savjetnica u Zavodu za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u Zagrebu. Uža specijalnost zaštita bilja u ratarstvu i nematologija. Rođena 1972. godine u Vinkovcima. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1999. godine iz područja zaštite bilja. Radila u laboratoriju za analizu kvalitete sjemena „Sjeme Slavonija“ u Vinkovcima, poljoprivrednim ljekarnama u Vinkovcima, u Lipovcu d.d bila tehnolog zaštite bilja povrćarske proizvodnje te u Poljoprivrednoj zadruzi Jankovci, voditelj zaštite bilja ratarske proizvodnje. Od 2010. radi u Zavodu za zaštitu bilja (HCPHS) u Zagrebu. Na radnom mjestu više stručne savjetnice radi u laboratoriju za nematologiju na dijagnostici zlatnožute (Globodera rostochiensis) i blijedožute (Globodera pallida) krumpirove cistolike nematode u sklopu provedbe programa posebnog nadzora. U odjelu za biljno zdravstvo sudjeluje u izradi i provedbi programa posebnog nadzora na smeđu trulež (Ralstonia solanacearum) i prestenastu trulež (Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus) gomolja krumpira, na praćenju gospodarski važnih štetnih organizama u području ratarstva u okviru izvještajno prognoznih poslova, stručnom nadzoru sjemenske proizvodnje krumpira te kao ovlaštena predavačica Ministarstva poljoprivrede sudjeluje u izobrazbi iz područja održive uporabe pesticida. Jedna od koautorica Priručnika o sredstvima za zaštitu bilja koji je namijenjen polaznicima izobrazbe. U odjelu za sredstva za zaštitu bilja sudjeluje u ocjeni dokumentacije i izradi prijedloga za registraciju iz područja učinkovitosti sredstva. Sudjelovala kao autorica ili koautorica na međunarodnim znanstvenim skupovima usmenim izlaganjima ili posterom. Kao autorica objavila je veći broj stručnih i popularnih članaka.