Distribucija i primjena sredstava za zaštitu bilja daleko je liberalnija. Iako se svakom primjenom, sredstvu za zaštitu bilja putem hrane izlaže iznimno velik broj ljudi koji konzumiraju tretirane biljke. Pritom je zahtjev za kvalificiranom osobom usmjeren samo prema poljoprivrednim apotekama. Gdje je jedna visokokvalificirana stručna osoba dostatna za veći broj prodajnih mjesta i za pružatelje usluga tretiranja za druge osobe. Takva nedostatna kontrola značajno povećava rizik kontaminacije hrane sredstvima za zaštitu bilja. Manji pozitivni pomaci napravljeni su 2008. Kada je na temelju Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (Narodne novine 70/05) donesen Pravilnik o uputama kojim su se dužni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati.
Ovim pravilnikom definirane su dvije kategorije korisnika sredstava za zaštitu bilja:
● proizvođači bilja i
● davatelji usluga tretiranja sredstvima za zaštitu bilja za drugu pravnu ili fizičku osobu.
Neovisno kojoj kategoriji pripadaju, svi korisnici moraju primjenjivati sredstvo za zaštitu bilja sukladno uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi. Za korisnika najznačajniji podaci koji se nalaze na etiketi su:
● vrsta bilja na kojem se primjenjuju
● štetočinja koji se suzbija
● doza odnosno koncentracija i
● karenca.

Sredstva treba primjenjivati vodeći računa o dobroj poljoprivrednoj praksi. Kako bi se izbjegla kontaminacija korisnika sredstva za zaštitu bilja, neophodno je pri rukovanju pridržavati se mjera zaštite na radu sa sredstvima za zaštitu bilja. Ovisno o vrsti sredstva i metodi aplikacije. ponajprije se odnosi na zaštitnu odjeću i obuću, rukavice i zaštitnu masku. Pri tretiranju je potrebno voditi računa o tretiranju isključivo objekta tretiranja. Zato jer svako zanošenje primjerenog sredstva za zaštitu bilja može dovesti do kontaminacije ljudi, drugog bilja, životinja i općenito okoliša sredstvima za zaštitu bilja.

Korisnici ne smiju posjedovati, skladištiti ili primjenjivati sredstva koja nisu registrirana u RH ili ako je protekao dopušteni rok za prodaju postojećih zaliha (nedavno) zabranjenih sredstava.

Proizvođači bilja i biljnih proizvoda za tržište, korisnici sredstava u šumarstvu te davatelji usluga obvezni su se trajno usavršavati i osposobljavati za primjenu sredstava za zaštitu bilja. Uređaji za primjenu sredstava za zaštitu bilja kojima korisnici primjenjuju sredstvo moraju se redovito pregledavati i nositi znak o redovitom pregledu u skladu s posebnim propisima.

Dodatna zaštita pčela

Kod primjene sredstava za zaštitu bilja postoji visok rizik od trovanja pčela. To se ne odnosi isključivo na biljku koja se tretira, nego i na cvjetni podrast u višegodišnjim nasadima. Prije tretiranja sredstvima opasnim za pčele, cvjetni podrast potrebno je pokositi. Odnosno na drugi način spriječiti da sredstvo ne dođe u dodir s njim. U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele. Primjena kontaktnih sredstava opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura dopuštena je samo u noćnim satima. Počevši od dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.

Na upit zainteresirane strane korisnik mora dati informaciju o trgovačkom nazivu primijenjenog sredstva, načinu i datumu tretiranja. Ako se ipak u vrijeme cvatnje provodi tretiranje kontaktnim sredstvom opasnim za pčele. Korisnik mora najmanje 48 sati prije tretiranja obavijestiti pčelare. Obavijest mora sadržavati datum i predviđeni sat tretiranja, trgovački naziv sredstva, naziv korisnika sredstva te podatke o mjestu tretiranja. Primjena sredstava opasnih za pčele dopuštena je danju jedino kod tretiranja šuma primjenom sredstva iz zrakoplova.

Pritom je je korisnik obvezan putem sredstava javnog informiranja na lokalnoj razini obavijestiti javnost minimalno 48 sati prije tretiranja. Obavijest mora sadržavati datum i predviđeni sat tretiranja, trgovački naziv sredstva, informaciju o opasnosti sredstva, naziv korisnika sredstva te podatke o mjestu tretiranja. Ako koristi sredstva opasna za pčele, obvezan je obavijestiti i Hrvatski pčelarski savez.

Zaštita voda

Prilikom primjene sredstva za zaštitu bilja postoji visok rizik od kontaminacije podzemnih i nadzemnih voda. Mjere zaštite podzemnih voda odnose se na zabrane i ograničenja primjene sredstva za zaštitu bilja na određenim tlima i određenim područjima sukladno propisima o zaštiti voda. Opisane su u uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi. U blizini izvora voda, vodotokova, bunara, jezera, mora, drugih površinskih i podzemnih voda te objekata za opskrbu pitkom vodom nije dopuštena priprema škropiva i tretiranje sredstvima za zaštitu bilja.

Pri tretiranju površina koje su u blizini površinskih i podzemnih voda mora se poštovati zaštitni pojas u skladu s propisima koji uređuju zaštitu voda, uputama za uporabu i oznakama na etiketi. Ostatke sredstva za zaštitu bilja koji ostanu u spremniku. No i vodu koja se koristila za pranje uređaja nakon tretiranja. Zabranjeno je izlijevati u izvore vode, vodotoke, kanale, bunare, jezera, more i druge površinske i podzemne vode. Nakon primjene sredstva za zaštitu bilja potrebno je oprati uređaj koji se koristio. Spremnik je potrebno dobro isprati s manjom količinom vode (preporučuje se tri puta).

Pranje uređaja također nije dopušteno u blizini izvora voda, vodotokova, bunara, jezera, mora, drugih površinskih i podzemnih voda te objekata za opskrbu pitkom vodom. Preporučuje se vodu koja se koristila za pranje uređaja raspršiti po tretiranoj površini, nekoj drugoj biološki sigurnoj površini ili zbrinuti kao opasni otpad.

Zbrinjavanje otpada

S praznom ambalažom nakon primjene i ostacima sredstva, te otpadom koji je onečišćen sredstvom, a nastane pri sanaciji nezgoda, odnosno sredstvima kojima je prestala valjanost registracije ili je istekao rok uporabe mora se postupati u skladu s propisima koji uređuju opasni otpad. Otpadnu ambalažu sredstava za zaštitu bilja organizirano prikupljaju članice Udruženja proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja u RH (CROCPA) u suradnji s ovlaštenom tvrtkom C.I.A.K. d.o.o.

U CROCPA Eko modelu skuplja se isključivo ambalaža ovih tvrtki pro izvođača/uvoznika sredstava koje su uključene u sustav. Dok se ambalaža ostalih proizvođača i distributera ne prikuplja. Njima je potrebno obratiti se izravno. Sukladno Zakonu o otpadu prazna ambalaža od sredstava za zaštitu bilja može se do prikupljanja privremeno skladištiti na poljoprivrednom gospodarstvu do godine dana.

Pravilno privremeno skladištenje ambalaže od sredstava za zaštitu bilja na poljoprivrednom gospodarstvu podrazumijeva prostor za skladištenje koji zadovoljava minimalne uvjete:
● prostor mora biti pod ključem i ne smije biti pristupačan djeci i domaćim životinjama
● ne smije se skladištiti u istom prostoru s hranom, pićem, stočnom hranom i sličnim proizvodima.

Ambalaža od sredstava za zaštitu bilja ne smije se ostavljati u blizini njiva, zakopavati ili odbaciti u vodotoke. Spaljivanje otpadne ambalaže nije dozvoljeno zbog sagorijevanja otrovnih plinova.

Skladištenje
Sredstva za zaštitu bilja moraju se čuvati u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalaži. Odvojeno od hrane i hrane za životinje te drugih predmeta opće uporabe i izvan dosega djece. Pritom je potrebno voditi računa o temperaturi, vlazi i svjetlosti u skladišnom prostoru, a sukladno s uputama na etiketi.

Izvješćivanje o štetnom djelovanju i nesrećama

Ako korisnici sredstava za zaštitu bilja tijekom ili nakon tretiranja uoče opasnost ili neželjeno djelovanje sredstva za zaštitu bilja i njegovih ostataka na zdravlje ljudi, životinja, okoliš, tretirane usjeve ili usjeve koje slijede u plodoredu, moraju o tome odmah obavijestiti resorno ministarstvo ili nadležnog poljoprivrednog inspektora. U slučaju nesreće u kojoj je ugroženo zdravlje ljudi, životinja ili okoliš, korisnik mora postupati u skladu s uputom na etiketi odnosno sigurnosnom listu te o nesreći odmah obavijestiti Državni centar 112.

U slučaju trovanja sredstvom za zaštitu bilja potrebno je postupiti sukladno uputama na etiketi. Zabilježiti o kojem se pripravku radi i zatražiti lijecničku pomoć.

Davatelji usluga tretiranja

Davatelji usluga tretiranja sredstvima za zaštitu bilja za drugu pravnu ili fizičku osobu moraju imati rješenje o upisu u Upisnik davatelja usluga tretiranja sredstvima za zaštitu bilja. Svi davatelji usluga moraju ispunjavati uvjete glede zaposlenika, prostora i uvjeta zaštite na radu. Davatelji usluga moraju imati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom odgovornu osobu s najmanje završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem agronomske ili šumarske struke ili preddiplomskim sveučilišnim studijem agronomske ili šumarske struke. S odslušanih najmanje 150 sati nastave iz modula iz zaštite bilja. Također zaposlenika sa srednjom stručnom spremom poljoprivrednog ili šumarskog smjera koji će raditi na poslovima suzbijanja i iskorjenjivanja štetnih organizama primjenom sredstava za zaštitu bilja koji je odslušao predmete iz zaštite bilja.

Ako kod davatelja usluge tretiranje obavlja odgovorna osoba, nije obvezno zaposlenje radnika sa srednjom stručnom spremom. Ako davatelj usluge obavlja fumigaciju. Uz odgovornu osobu mora imati najmanje tri zaposlenika sa srednjom stručnom spremom poljoprivrednog ili sanitarnog smjera. Davatelji usluga moraju imati odgovarajuće prostorije za skladištenje sredstava za zaštitu bilja, ovisno o njihovoj kategorizaciji otrovnosti.

Svim zaposlenicima mora se osigurati zaštitnu odjeću, obuću i ostalu zaštitnu opremu sukladno propisima o zaštiti na radu i uputama na etiketi. Potvrdu o udovoljavanju navedenih uvjeta izdaju nadležni uredi državne uprave u županijama. Odnosno Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba. Nakon što dobiju rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti, podnose zahtjev resornom ministarstvu za upis u Upisnik. Davateljima usluga koji udovoljavaju propisanim uvjetima za obavljanje poslova suzbijanja i iskorjenjivanja štetnih organizama primjenom sredstava Ministarstvo izdaje rješenje o upisu u Upisnik.

Vođenje evidencije

Proizvođači bilja i biljnih proizvoda namijenjenih tržištu te korisnici sredstava u šumarstvu obvezni su voditi evidenciju o uporabi sredstava na otvorenom te u zatvorenom i zaštićenom prostoru. Evidencija se do 3. svibnja 2012. godine vodila na propisanim obrascima (Evidencijski list), a zamijenjena je pojednostavljenim, netipiziranim zapisom, koji i dalje popunjava osoba koja je obavila tretiranje. Popunjenu evidenciju čuva pravna ili fizička osoba kod koje je obavljeno tretiranje. Evidencija se čuva najmanje pet godina i na zahtjev se mora dostaviti resornom ministarstvu.

Evidencija se vodi po parcelama ili kulturama.

Ako proizvođač uzgaja istu kulturu na više parcela koje čine jedinstvenu cjelinu i graniče jedna s drugom. Evidencija za takve parcele može se voditi na istom evidencijskom listu. Ako se tretiranje provodi u zatvorenom ili zaštićenom prostoru ili objektu, evidencija se vodi za svaki objekt ili nepoljoprivrednu površinu zasebno. Evidencija se vodi u elektroničkom ili papirnatom obliku. Do 3. svibnja 2012. godine,evidencija se vodila putem Evidencijskog lista.

Od 3. svibnja 2012. godine, evidencija je pojednostavljena i potrebno je bilježiti najmanje sljedeće podatke:
● trgovački naziv sredstva za zaštitu bilja,
● datum i vrijeme početka i završetka tretiranja,
● količinu primijenjenog sredstva za zaštitu bilja (doza ili koncentracija),
● veličinu površine i
● tretiranu kulturu odnosno biljni proizvod, objekt, površinu ili neku drugu uporabu.

Do te promjene došlo je zbog netočnog izračunavanja podataka koje je bilo potrebno upisati u Evidencijski list. Poglavito izračunavanja količine utrošene aktivne tvari. Ovakva izmjena isključila je i potrebu evidentiranja utrošenog škropiva, te vremena berbe, žetve, košnje ili vađenja biljnih proizvoda čime se administrativno provjeravalo poštivanje karence. Ova izmjena potvrđuje činjenicu kako dio poljoprivrednih proizvođača i dalje ne zna pravilno izračunati i uskladiti parametre neophodne za uspješnu primjenu sredstava za zaštitu bilja. Doza, koncentracija, utrošak škropiva, kapacitet, širina zahvata, brzina rada, tlak. Čime se dovodi u pitanje i zdravstvena ispravnost njihovih proizvoda uslijed neprimjerene upotrebe sredstava za zaštitu bilja.

Prethodni članakIzgradnja, opremanje i uređenje mini sirane pod posebnim uvjetima
Sljedeći članakMarinirani odresci u lovačkom umaku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.