Održiva uporaba pesticida
Zaštita bilja obuhvaća osnovno rukovanje pesticidima kao što su herbicidi, insekticidi, fungicidi i dr.. Biološko suzbijanje štetnika, korištenje barijera, poput mreža za ptice, postupak pristupa djelovanjem na psihologiju životinja putem strašila za ptice, biotehnologiju poput oplemenjivanja bilja i genetska modifikacija, te kemijsko suzbijanje štetnika. U razvijenim zemljama koriste se u proizvodnji i mjere zaštite kojima se ”ekološki”, dakle bez štete i opterećenja prirode – okoliša. Štiti kulturno bilje od bolesti, štetnika i korova. Takav sustav proizvodnje naziva se „integrirana proizvodnja bilja“, a obuhvaća kombinaciju različitih postupaka, kao što su konzervirajuća obrada tla, izbor otpornih biljnih vrsti i sorata, plodored, sjetvu postrnih usjeva i međukultura. Također kultivaciju, rezidbu, pa sve do kemijske zaštite pesticidima, odnosno njihovu integraciju.
Utrošak tekućine
Kemijska zaštitna sredstva sastoje se od aktivne tvari, dodatka i nosača. Udio komponenti se iskazuju u %, g/l ili g/kg. Upute za korištenje zaštitnoga sredstva navode utrošak tekućine po jedinici površine ili po ha. Imamo podjelu prskanja na osnovu utroška tekućine: Njega i održavanje višegodišnjih nasada, te posebno zaštita nasada od štetnika i bolesti zahtijeva posebnu pažnju, a zaštita kemijskim sredstvima svakako je najviše u primjeni. Pravovremena zaštita, uz kvalitetnu primjenu sredstava za zaštitu bilja pravi je ‘’ključ’’ za uspjeh.
U svijetu vlada trend smanjenja korištenja škropiva po hektaru, odnosno tretiranje nasada s malim normama, od 150- 250 l/ ha. Kod nas se najčešće koriste srednje (500-1000 l/ha) ili velike norme (od 1000-1500 l/ha).
Efikasna primjena manjih normi zahtijeva upotrebu kvalitetnih raspršivača koji će ravnomjerno rasporediti škropivo po biljci. Kontrolom ispravnosti stroja i kalibracijom, mogu se kvalitetno primijeniti i manje količine škropiva po jedinici površine.
Veliki broj tretiranja nasada tijekom godine (i više od 15-tak puta godišnje u nasadu jabuka) podrazumijeva i velike troškove. Ljudskog rada, potrošnje goriva, sredstava za zaštitu bilja i vode. Ali javlja se i problem rezidua sredstava za zaštitu bilja u plodovima. Također i opasnost koju ta sredstva (odnošena vjetrom – pojava koju nazivamo ‘’DRIFT’’) imaju na okoliš. Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (u daljem tekstu Pravilnik) objavljen je 19.12.2012. (NN broj 142/12.).
Njime je stvoren okvir za održivu uporabu pesticida smanjenjem rizika i učinaka od uporabe pesticida na zdravlje ljudi i na okoliš. Također za poticanje integrirane zaštite bilja i primjenu alternativnih metoda ili postupaka poput nekemijskih alternativa pesticidima. Integrirana zaštita bilja, prema Pravilniku, definirana je kao procjena i primjena svih raspoloživih metoda zaštite bilja te potom integriranih u odgovarajuće mjere kojima se sprečava razvoj populacije štetnih organizama, održava uporaba sredstava za zaštitu bilja i drugih oblika suzbijanja na razini koja je ekonomski i ekološki opravdana, te smanjuju ili svode na najmanju moguću mjeru rizici za zdravlje ljudi i za okoliš.
Kod integrirane zaštite bilja stavlja se naglasak na uzgoj zdravih usjeva i nasada uz najmanje moguće ometanje agroekoloških sustava i potiču prirodni mehanizmi kontroliranja štetnih organizama. Pravilnikom su propisani: uvjeti i način izdavanja ovlaštenja za provedbu izobrazbe profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika. Također uvjeti za ovlaštenje predavača, vrste i tijek izobrazbe, izdavanje potvrda i iskaznica te druge pojedinosti vezane uz izobrazbu
To su: uvjeti kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju promet sredstava za zaštitu bilja (distributeri); vođenje evidencije o sredstvima za zaštitu bilja koja se proizvode, uvoze, izvoze, skladište, stavljaju na tržište i primjenjuju; uvjeti kojima moraju udovoljavati profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja; uvjeti za stavljanje u promet uređaja za primjenu pesticida; uvjeti i način izdavanja ovlaštenja za pregled, sadržaj pregleda, znak te druge pojedinosti vezane uz obvezni redoviti pregled uređaja za primjenu pesticida u uporabi; posebni postupci uporabe i ograničenja uporabe sredstava za zaštitu bilja; pokazatelji rizika, izvještavanje i razmjena informacija i drugi uvjeti, zahtjevi, obveze i pojedinosti kojima se omogućava stvaranje okvira za održivu uporabu pesticida.
Uređaji za primjenu pesticida su svi uređaji posebno namijenjeni za primjenu pesticida. Uključujući sve pripadajuće dijelove potrebne za učinkovito funkcioniranje takvih uređaja, poput mlaznica (dizna), manometara, filtara, sita, opreme za čišćenje spremnika i drugih dijelova. Uređaji koje koriste profesionalni korisnici, pa tako i raspršivači, podliježu redovitom pregledu.
Načela primjene pesticida
Preparati koje upotrebljavamo danas (usporedimo li ih s onima prije deset godina) učinkovitiji su i u manjim dozama i koncentracijama te zahtijevaju i veću preciznost pri aplikaciji. Cilj aplikacije je rasporediti točno određenu količinu pesticida na biljku, istovremeno pazeći na okoliš.
Da bi orošavanje bilo zadovoljavajuće, atomizeri moraju biti kalibrirani i održavani u stanju ispravnosti kako bi se postigao puni efekt primjene pesticida Kvalitetnim raspršivačem moguće je uz minimalne gubitke nanijeti zaštitno sredstvo na ciljani objekt, pri čemu se javljaju dva problema:
• nanošenje dovoljne količine sredstava za zaštitu kako bi ostvarili biološku učinkovitost i
• pojava ‘’drifta’’, uslijed odnošenja kapljica škropiva vjetrom.
Kapljice u mlazu su veličine 50- 250 μm i podložne su driftu. Smanjenje norme bez povećanja udjela sitnijih kapljica dovodi u pitanje biološku efikasnost korištenog sredstva. Pesticidi dolaze u promet kao tekući (koncentrirani rastvori, razrijeđeni rastvori, smjese – emulzija), kruti (prah, kristal, granule, tablete) ili plinoviti (dim, magla). Agrotehnički zahtjevi u tom pogledu očituju se u tome da za pesticide treba biti propisana količina i koncentracija. Također prodiranje sredstva mora biti do svih dijelova biljke i raspodijeljeno po čitavoj površini. Mora biti osigurano lagano rastavljanje i čišćenje dijelova. Dijelovi moraju biti otporni na koroziju; aparati i strojevi moraju imati velik učinak, veliku produktivnost i mali utrošak snage za pogon.
Uspješnost zaštite bilja umnogome ovisi o dobroj prekrivenosti površine pesticidom, a efikasnost prekrivanja najviše ovisi o veličini kapljica. Pri korištenju pesticida u tekućem obliku voda služi kao razrjeđivač u kojem će se jednolično raspodijeliti zadana količina pesticida. Stvarna površina nadzemnih organa – površina lica i naličja listova i ostalih dijelova biljaka, pred cvatnju je veća za 2,5–4,5 puta u odnosu na zasijanu površinu. Teoretski, cijela ta površina bi trebala biti prekrivena tankim slojem pesticida što je praktično nemoguće izvesti. No koliko je moguće zavisi od štetnika, odnosno bolesti.
Za suzbijanje mobilnih štetnika možemo se zadovoljiti i slabijom pokrivenošću, jer će se ovi štetnici zbog kretanja otrovati pesticidom. Za suzbijanje nepokretnih štetnika i bolesti, traži se znatno veća pokrivenost biljne površine pesticidom.
Kod primjene herbicida se također traži različita pokrivenost, ovisno o vrsti korova koja se suzbija.
Izbor strojeva i metode primjene
Izbor strojeva i uređaja za primjenu (aplikaciju) sredstava za zaštitu bilja ovisi o:
• vrsti štetnika
• metodi aplikacije
• vremenu aplikacije
• obliku zaštitnog sredstva
• količini zaštitnog sredstva
• površini koja se tretira
Doza i trajnost pesticida ovisi o svojstvu sredstva i štetniku. Metode primjene razlikuju se po tome u kojem agregatnom stanju pesticid izlazi iz stroja ili aparata. Dijele se na:
• metode aplikacije tekućim pesticidima
• metode aplikacije krutim pesticidima
• metode aplikacije plinovitim pesticidima – fumigacija.
Za one metode kod kojih se izbacuju tekući pesticidi daljnji kriteriji podjele temelje se na veličini kapljica izbačenog pesticida:
• prskanje – kapljice su veće od 150 μm, a za prskanje se troši 400 – 5000 l/ha
• orošavanje (raspršivanje, atomizacija) – kapljice su veličine 50 – 150 μm, a troši se najčešće 80 – 160 l/ha
• zamagljivanje – tekući aerosoli, s kapljicama manjim od 50 μm, a troši se 5 – 20 l/ha.
Druge metode za aplikaciju pesticida su:
• Zaprašivanje
• Razbacivanje
• Premazivanje
• Zalijevanje
• Spaljivanje i zaparivanje
• Tretiranje plinom (fumigacija)
• Elektrostatičko nanošenje.
Prskalice
Prskanje je najraširenija metoda primjene tekućih pesticida u zaštiti od štetnika, bolesti i korova. Prednosti prskanja su univerzalnost primjene, kvaliteta i jednostavnost primjene, manja osjetljivost na zanošenje čestica (drift). Također mogućnost kombinacije s drugim agrotehničkim zahvatima (predsjetvena obrada tla, sjetva, međuredna kultivacija, folijarna gnojidba). Nedostaci su veliki utrošak tekućine po jedinici površine, usporena intervencija, sabijanje tla gaženjem, gaženje usjeva.
Vrste prskalica
• hobi izvedbe prskalica
• ručne prskalice
• leđne prskalice (ručni i motorni pogon)
• traktorske prskalice (nošene i vučene) – mogu se koristiti u kombinaciji s drugim oruđima u tzv složenim agregatima pri radu traktora s minimalno dva oruđa.
Dijelovi prskalice su: spremnik (rezervoar) s mješalicom; crpka (pumpa); rasprskivači (sapnice, dizne). Regulator pritiska; ventili; manometar (pokazuje tlak). Ejektor za brzo punjenje spremnika vodom; pogonski elementi i okvir.
Veličina ovisi o vrsti prskalice – kod ručnih prskalica zapremina iznosi 0.5–5l. Kod leđnih prskalica zapremina je 12–20l. Kod prijevoznih prskalica zapremina je 50, 100, 200, 300, 400, 500 i više l. Dok samokretne prskalice imaju zapreminu i do 5000l.
Spremnik se izrađuje se od bakra, čeličnog lima, mjedi i polietilena. Od ovih materijala se zahtijeva da su otporni na koroziju, mehaničke udare i da su lagani. Da bi se postigla što bolja homogenizacija pesticida prskalice moraju imati ugrađenu miješalicu koja u radu miješa tekućinu. Miješalice mogu biti mehaničke, hidrauličke ili pneumatske. Hidrauličke miješalice predstavljaju produžetak povratne cijevi koja suvišak tekućine vraća ponovno pod pritiskom u spremnik. Mogu zadovoljiti samo onda kada crpka ima veću dobavu tekućine (15%) u odnosu na kapacitet sapnica (višak tekućine se ponovno vraća u spremnik). Pneumatske miješalice rade tako da se na dno spremnika pomoću posebne cijevi dovodi struja zraka koja kroz rupice izlazi i u obliku mjehurića prolazi kroz tekućinu, čime se postiže dobro miješanje.
Dijelovi i sklopovi nošene prskalice
1 – regulator tlaka
2 – regulator stalnog rada mješalice
3 – središnji pročistač i tlakomjer
4 – QUANTOMETER – uređaj za elektroničko upravljanje
5 – zaporne slavine
6 – stabilizator tlaka
7 – klipno-membramska crpka
8 – pročistač spremnika
9 – slavina usisnog pročistača
10 – donji otvor na spremniku
11 – hidraulička mješalica sa sustavom raspodjele
12 – dodatna mješalica elektroničko upravljanje prskalicom
13 – lepezaste brizgaljke s pročistačem i ventilom protiv kapanja
14 – lepezasti mlaz s dvostrukim preklapanjem
15 – sustav prilagođavanja visine krila
16 – ulivno sito
17 – indikator napunjenosti
18 – spremni
Tehnika prskanja sa zračnom potporom
Koristi se za potpuno pokrivanje biljne mase otopinom pesticida. Osobito s donje strane lista, što i dalje ostaje problem u zaštiti bilja. Obilježja ove tehnike su velika količina zraka (4000–6200 m3/h) dobivena ugradnjom zračnog ventilatora. Zračne sapnice kojima se ostvaruje brzina zraka oko 45m/s; proizvodnja sitnih kapljica korištenjem sapnica sa šupljim konusnim mlazom.
Vrste crpki
Crpka (pumpa) je najvažniji dio prskalice. Zato jer se njome proizvodi potreban tlak tekućine koji omogućava dezintegraciju mlaza u sapnici i osigurava transport kapljica na objekt koji se tretira. Tlak koji se proizvodi ovisi o tipu crpke i namjeni prskalice. Crpka mora biti takvog kapaciteta da u svakom trenutku tretiranja osigura dovoljnu količinu protoka na svim sapnicama. Razlikujemo kapacitet crpki i kapacitet prskalice. Kapacitet crpke određuje maksimalnu količinu tekućine koju crpka može izbaciti u jedinici vremena. Dok kapacitet prskalice definira ona količina tekućine koju prskalica izbaci kroz sapnice ovisno o konkretnim uvjetima rada.
Kapacitet crpke mora uvijek biti veći od kapaciteta prskalice.
Crpke s prekidnim djelovanjem:
• klipne – (jednoredne, dvoredne) – u prvom hodu usisava, a u drugom hodu tlači tekućinu na 1 – 60 bara
• stapne – u svakom hodu usisava i tlači, u prskalicama manjeg kapaciteta; 10 – 20 bara
• membranske – jednostavne su konstrukcije, ali tlak je neravnomjeran; u leđnim vinogradarskim prskalicama; 10 – 20 bara
• crpke s neprekidnim djelovanjem:
• oklopljene – imaju neprekidni rad; jednostavne su za održavanje; rade s niskim tlakom – 1 – 3 bara; uglavnom služe za tretiranje herbicidima
• rotacijske
• mlazne – ejektori. Rasprskivači (sapnice, dizne) služe za razbijanje mlaza tekućine pretvarajući energiju tlaka tekućine u kinetičku energiju velikog broja sitnih kapljica. O osnovnim značajkama ovisi oblik i domet mlaza, te spektar kapljica.
S obzirom na oblik otvora imamo dva tipa:
a) Sapnice s lepezastim mlazom
b) Sapnice s konusnim mlazom
U ratarskoj i povrćarskoj proizvodnji koriste se sapnice s lepezastim mlazom izlaznog kuta mlaza 110–120°. Namijenjene su za prskanje s visine 40–60cm iznad objekta. Međusobni razmak sapnica na krilu prskalice je 50 m. Ugrađene su tako da su im otvori zaokrenuti za 5–15° radi ispravnog prekrivanja susjednih mlazova. Kod novijih prskalica ispravan položaj sapnica osiguran je njihovom ugradnjom u tzv. bajonet – nosač koji može nositi 1, 2, 3 ili 4 mlaznice.
Postoje sapnice koje se koriste za tretiranje ispod listova. Standardne sapnice iziskuju optimalan tlak od 3 bara za formiranje pravilnog mlaza. Dok niskotlačne sapnice oblikuju pravilan mlaz već kod 1 bara. Odnosno radno područje im je već kod 1 bara. Prednosti niskotlačnih sapnica su da zbog rada pri manjem tlaku oblikuju mlaz s krupnijim kapljicama, pa je takav mlaz otporniji na zanošenje, eliptični otvor smanjuje mogućnost začepljenosti. Dulji im je vijek trajanja, prikladne su za folijarnu gnojidbu. Sapnice se izrađuju od mesinga, čelika, plastike i keramike.
Kvaliteta aplikacije pesticida u velikoj mjeri ovisi o tehničkoj ispravnosti svake pojedine sapnice, pa je potrebno svake godine provjeriti ispravnost sapnica na ispitnom stolu.
Tolerira se razlika u kapacitetu između pojedinih sapnica od + do – 5% kod novih prskalica. Dok kod rabljenih prskalica nikako ne bi smjela biti veća od +/-10%. Regulator pritiska služi za namještanje tlaka i trebao bi imati manometar. Omogućava da se dio tekućine, koja predstavlja razliku između kapaciteta crpke i kapaciteta prskalice, preko pregibne cijevi ponovno vraća u spremnik (bolje miješanje tekućine). Ventili služe da tijekom rada omoguće kontrolirani prolaz tekućine u željenom smjeru, odnosno da spriječe povratak tekućine u drugom smjeru. Ejektor za brzo punjenje spremnika vodom je poseban uređaj, a koristi se na prskalicama većeg kapaciteta. Služi za brzo punjenje prskalice vodom iz spremnika.
Raspršivači (orošivači, atomizeri)
Atomizer je najvažniji stroj u voćarstvu i vinogradarstvu, stoga treba dobro promisliti kakav atomizer treba kupiti! Raspršivači su uređaji koji služe za dezintegraciju kompaktnog mlaza kojima se, osim razbijanja mlaza, obavlja i prostorna distribucija tekućine na objekt koji se tretira.
Na strojevima za primjenu tekućih pesticida razlikujemo 3 tipa atomizera:
a) Tlačni atomizeri – rade na principu energije tlaka; imaju male izlazne otvore pa često dolazi do začepljenja
b) Rotacioni atomizeri – rade na principu centrifugalne sile
c) Zračni (pneumatski) atomizeri.
Atomizeri predstavljaju prskalice s dodatnim ventilatorom koji dodatno dezintegrira kapljice na veličinu od 50 – 150 μm. Imaju nošeni mlaz, dok prskalice imaju izbačeni mlaz. Prednosti su im u manjoj količini vode, manjoj masi agregata, manje je sabijanje tla. Također zračna struja ventilatora omogućava veći domet i nanošenje pesticida s lica i naličja lista. Nedostaci se javljaju usljed zanošenja čestica (drift), složenijeg održavanja i težeg rukovanja nego kod prskalica.
Drift se može smanjiti povećanjem kapljica, smanjenjem razmaka između rasprskivača i biljke i povećanjem viskoznosti škropiva. Ideja korištenja atomizera dolazi od teorije smanjenja količine tekućine – određena količina tekućine se zamijeni odgovarajućom količinom zraka. U nasad treba upuhivati onoliko zraka koliko zauzima volumen biljaka podijeljen s vremenom u kojem ćemo potrošiti tu tekućinu.
Strujanje vjetra se ostvaruje ventilatorima koji mogu biti:
• Radijalni – zrak ulazi u smjer osovine, a izbacuje se pod određenim kutom
• Aksijalni – s jedne strane uvlači se zrak, a s druge se izbacuje
• Vertikalni – s jedne strane uvlači se zrak, a s druge se izbacuje
Korisni učinak aksijalnog ventilatora je 60 – 85 %, a radijalnog 40 – 60 %. Aksijalni ventilatori imaju manju početnu brzinu od radijalnog, koriste veliku masu zraka. Imaju daleko veći domet, potrebna im je manja snaga, a radi male početne brzine potrebno je dodatno tlakom tekućine dezintegrirati mlaz. Vertikalni ventilator ima lopatice i pod kutom uzima i izbacuje zrak. Izvedbe atomizera: leđni, leđni s produženom perforiranom cijevi, vučeni s vlastitim motorom, samokretni, teleskopski toranj poznat i kao “zmajeva glava” (radi do visine 4 m i dometom 40 m).
Zamagljivači
Služe za aplikaciju pesticida u obliku tekućih aerosola čija je veličina čestica > 50 μm. Tekući aerosoli predstavljaju smjesu sitnih kapljica pesticida sa zrakom u kojem kapljice pesticida radi malih dimenzija i težine lebde. Pesticidi koji se koriste u obliku tekućih aerosola ne razrjeđuju se vodom, ekonomičnija je i brža metoda u odnosu na neke druge metode zaštite bilja. Nedostaci: samo neki pesticidi su prikladni za aplikaciju ovom metodom, velika je ovisnost o vjetru i postoji velika opasnost trovanja ljudi i životinja. Navedeni nedostaci su takve prirode da se ova metoda zaštite kod nas koristi samo ograničeno i to većinom u zatvorenim prostorima. Izvedbe mogu biti: ručne, traktorske i vlažno zamagljivanje
Zaprašivači
Služe za aplikaciju pesticida u obliku prašiva (10 – 50 μm). Najnepouzdanija su metoda zaštite, jer se ne može nikako dobro odrediti točno potrebna količina sredstva. Prednosti su im u tome što nije potrebna voda jer je aktivna tvar već tvornički razrijeđena inertnim čvrstim nosačem. Osim toga, imaju veliki radni zahvat, lagani su i mogu raditi većim radnim brzinama u odnosu na prskalice. Nedostaci su im u znatno slabijoj kvaliteti rada, te veliki gubitak prašiva uslijed zanošenja i slabe prionljivosti prašiva na biljku.
Mikrogranulatori
Deponiraju mikrogranule veličine 80 – 100 μm ili 200 – 500 μm. Koriste se za borbu protiv voluharica i sl. Mogu biti:
• ručni za lokalno, diskontinuirano deponiranje,
• traktorski za kontinuirano deponiranje u trake.
Često se koriste u složenim agregatima kod sijanja. Imaju različite tipove ulagača koji mogu biti tuljci poredani u krug ili rotacijski elementi s pregradama, tj. uzdužnim krilima.
Kalibracija atomizera i prskalica
Kalibracijom atomizera i prskalica i kontrolom njihove ispravnosti, pogotovo pri primjeni manjih normi, dolazimo do zaključka da samo ispravan i kalibriran atomizer može izvršiti kontroliranu primjenu sredstava za zaštitu biljaka, što pretpostavlja da najveći dio škropiva bude deponiran na ciljanu površinu. Kalibracijom utvrđujemo i kapacitet crpke i dizni. Kalibraciju možemo napraviti i sami. Prvi korak je vizualni pregled stroja – stanje ispravnosti crijeva, filtera, ventila, spremnika i ostalih sklopova. Kapacitet crpke i dizni ne smije odstupati za više od 5% nominalne vrijednosti. Također je potrebno provjeriti i ispravnost manometra. Kalibracija atomizera je od presudnog značaja za kvalitetnu primjenu pesticida.
Pri promjeni bilo kojeg od parametara prskanja (brzine kretnja agregata, radnog pritiska, dizni, količine škropiva i drugih) potrebno je kalibrirati atomizer prema potrebama. Snižavanjem temperatura ispod nule potrebno je zaštititi sklopove atomizera od smrzavanja i oštećenja crpke, cijevi i drugih sklopova od zaostale tekućine. Najučinkovitija zaštita postiže se primjenom antifriza, koji će sigurno zaštititi stroj od smrzavanja i oksidacije metalnih dijelova stroja.
Redovitim održavanjem atomizera, kalibracijom i usvajanjem znanja i vještina o primjeni pesticida povećavamo učinak sredstva (dobit), odnosno smanjujemo štetan utjecaj pesticida na okoliš. Da bismo izračunali kapacitet ukupne količine tekućine koja protekne kroz dizne u jednoj minuti pri određenom pritisku, potrebno je napraviti slijedeće korake: prvo isključimo pogon ventilatora, postavimo željeni pritisak i brzinu priključnog vratila na 540 o/min, što je vrlo bitno jer kapacitet crpke i količina struje zraka koju proizvodi ventilator direktno ovisi o brzini okretaja priključnog vratila.
Izračun ukupnog protoka atomizera
• Napuniti spremnik čistom vodom,
• Postaviti menzuru ispod dizne (može se postaviti komad plastičnog/ gumenog crijeva na dizne da se ne smočimo prilikom uzimanja uzoraka),
• Pustiti atomizer u rad pri određenom pritisku i uzeti uzorke iz svih dizni u trajanju od jedne minute, • Izmjeriti količinu vode u menzuri, i usporediti s nominalnim pritiskom za određeni tip dizne, kapacitet dizni ne smije odstupati za više od 5 %,
• Ponoviti postupak nekoliko puta kako bi dobili što preciznije mjerenje,
• Zbrojiti protok svih dizni (ukupan kapacitet).
Izračun brzine kretanja agregata
Prosječna brzina kretanja je u granicama 4-8 km/h. Ona može biti i manja, ali i veća kod suvremenijih modela raspršivača. Što se sporije krećemo veća je količina škropiva /ha. Potrebno je uskladiti brzinu kretanja tako da je ciljana površina dobro prekrivena, ali i da se škropivo ne ocjeđuje. Ako je bujnost nasada velika, potrebno je smanjiti brzinu kretanja, kako bi poboljšali pokrivenost, odnosno kako bi se zamijenio volumen zraka u krošnji: izmjerite udaljenost od 100 m i označite početak i kraj, izaberite brzinu vožnje traktora pri brzini priključnog vratila od 540 o/ min, izmjerite koliko sekundi vam je potrebno da pređete udaljenost od 100 m s atomizerom (do pola napunjenim vodom), izračunajte brzinu kretnja prema formuli:
Izračun količine škropiva /ha
Potrebno je prethodno izmjeriti širinu reda nasada (m). Količina škropiva koju koristimo u nasadu promjenjiva je u ovisnosti od vrste nasada, razmaka sadnje, starosti, visine i gustoće, što znači da je atomizer potrebno kalibrirati prema postojećim uvjetima. Izračun se radi po formuli: količina škropiva/ha = 600 x ukupan protok svih dizni (l/min) / širina reda (m) x brzina kretanja (km/h) Za kalibraciju možemo koristiti i ‘’kalibracijski disk’’ uz pomoć kojega možemo dobiti tražene informacije.
