Drugi dio članka možete pročitati OVDJE
Folicur EW 250
Proširenje dozvole dobio je fungicid Folicur EW 250 s djelatnom tvari tebukonazol protiv sušenja mladica čiji je uzročnik gljiva Leptosphaeria coniothyrium na malinama, kupinama i Rubus hibridima s karencom od 14 dana. Dozvoljena su 3 tretiranja u vegetaciji uz utrošak vode od najmanje 1.000l/ha i uz radnu karencu od 24 sata. Pripravak se primjenjuje kod pojave prvih simptoma.
Gljiva L. coniothyrium koja izaziva sušenje mladica maline i kupine parazit je mnogih Rubus vrsta. Parazit je rana pa je pojava bolesti vezana uz oštećenja mladica. Učestale zaraze prisutne su u starim nasadima.
U proljeće na kori mladica samo s jedne strane dolazi do promjene boje koja zahvati 2-3 internodija. Na toj se strani suše postrani pupovi. Ukoliko gljiva prstenuje mladicu ona će se osušiti.
Nativo 75 WG
Dozvola je proširena fungicidu Nativo 75 WG na bazi 2 djelatne tvari 500 g/kg tebukonazola i 250 g/kg trifloksistrobina na mrkvi protiv paleži listova mrkve Alternaria dauci, pepelnice Erisyphe heraclei i bijele truleži Sclerotinia sclerotiorum. Nadalje na kupusu, cvjetači i kelju pupčaru protiv koncentrične pjegavosti kupusnjača Alternaria brassicae i A. brassicicola, pepelnice kupusnjača Erysiphe cruciferarum, suhe truleži Phoma lingam (Leptosphaeria maculans), svijetle pjegavosti Pyrenopeziza brassicae i prstenaste pjegavosti Mycosphaerella brassicicola.
Na brokuli protiv koncentrična pjegavost kupusnjača A. brassicae, pepelnice kupusnjača E. cruciferarum, suhe truleži P. lingam ( L. maculans), na hrenu protiv Alternaria sp. i peršinu sive pjegavost listova Septoria apiicola i pjegavost Cercospora apii i poriluku protiv koncentrične pjegavosti A. porri, hrđe Puccinia porri i bijele paleži lista Phytophthoptora porri. Za sve kulture na koje glasi dozvola karenca je 21 dan. Primjenjuje se na prva znakove infekcije ili kada uvjeti pogoduju razvoju bolesti.
Da se osigura popuna zaštita mrkve od bijele truleži preporuča se Nativo 75 WG prvi puta primijeniti prije zatvaranja redova. Krajem lipnja i početkom srpnja. Dozvoljena su najviše 3 folijarna tretiranja u vegetaciji s razmakom od 21 dan. Utrošak tekućine 200-500 l/ha na mrkvi i kupusnjačama, na hrenu i peršinu 300l/ha, a na poriluku najmanje 300 l.
A. dauci uzročnik paleži listova mrkve može izazvati padavicu isklijalih biljčica. Na razvijenim biljkama najjače su napadnuti stariji listovi na kojima se pojavljuju male ovalne svijetlo žute pjege. One potamne i postanu skoro crne. Međusobno se spajaju a zaraženi listovi se suše dok najmlađi ostaju zdravi, zelene boje. Simptomi pepelnice s uzročnikom E. heraclei javljaju se na listovima mrkve koji budu prekriveni bjelkastom više ili manje gustom prevlakom. Stariji listovi koji su jače zaraženi se suše.
Gljivice A. brassicae i A. brassicicola uzročnici su koncentrične pjegavosti na nabrojenim kupusnjačama te izazivaju pojavu tamno smeđih koncentričnih pjega Ø 5-12 mm. Na cvatu cvjetače tamno smeđe pjege pokrivaju veću ili manju površinu cvata. Pepelnicu kupusnjača uzrokuje gljiva E. cruciferarum u početku na naličju listova mjestimično se stvara prljavo bijela prevlaka micelija gljive. Ona se kasnije razvije i na licu plojke.
Suha trulež Phoma lingam (Leptosphaeria maculans) napada kupusnjače u svim razvojnim stadijima. U fazi klijanja i nicanja infekcija se širi s kotiledona na korijen koji pocrni i cijela se biljka osuši. Nakon presađivanja zaraza se javlja na stabljici u vidu sivkastih pjega s purpurnim rubom. Na listovima sivkasto smeđe prozirne pjege, oštro ograničene od zdravog dijela lista. Napadnute biljke slabije napreduju i ostaju kržljave. Na starijim vanjskim listovima kupusnjača gljiva M. brassicicola uzročnik prstenaste pjegavosti izaziva pojavu prstenastih, pravilno okruglih pjega sa svijetlo smeđom ili sivom sredinom te oštro odijeljenih klorotičnom zonom od zdravog dijela lista. Listovi s većim brojem pjega žute i otpadaju.
Na listovima i peteljkama peršina S. apiicola uzročnik sive pjegavosti listova izaziva pojavu vrlo izražajnih simptoma. Na plojci svijetlo sive do smeđe ovalne pjege, a na peteljkama eliptične. Spajanjem poprimaju nepravilan oblik, a kod jake zaraze suše se listovi. Uzročnik koncentrične pjegavosti na poriluku A. porri na listovima i cvjetnoj stapci uzrokuje male upale pjege s purpurnom sredinom. Simptomi hrđe Puccinia porri na poriluku također se javljaju na listovima na kojima se razvijaju žuto smeđi okruglasti ili ovalni uredosorusi, uzdignute nakupine prekrivene pokožicom lista. Kasnije postanu tamno smeđi dužine oko 5 mm, širine 3 mm. Kod jakih se zaraza suše listovi.
Pergado
U ovom dijelu dodajemo još fungicid PERGADO MZ sa sistemičnom djelatnom tvari ograničene pokretljivosti mandipropamid kojeg sadrži 50 g/kg uz dodatak 600 g/kg mankozeba. Dozvola je proširena protiv plamenjače Pseudoperonospora cubensis na dinjama uz karencu od 5 dana, s najviše 3 tretiranja u vegetaciji s razmakom od 7-10 dana i na salati u polju i u zaštićenom prostoru protiv plamenjače Bremia lactucae s karencom od 21 dan. U polju su dozvoljena 2 tretiranja s razmakom kao kod dinje (7-10 dana). U zaštićenom prostoru samo jedno tretiranje u vegetaciji. Utrošak tekućine je 400-1.000 l/ha, a primjenjuje se kod prvih znakova infekcije ili u uvjetima povoljnim za razvoj bolesti.
Plamenjaču na dinjama izaziva P. cubensis. Na licu listova dinja nastaju svjetlo zelenkaste ovalne pjege, čija veličina varira od 1-15 mm. Na naličju lista sa pjegama nastaje jedva primjetljiv tamno sivi mašak. Broj se pjega povećava, a starije pjege postaju žuto sme đe. Zaraženi dijelovi lista se suše, a osušeni dijelovi lako se lome. Na vrhu vriježe razvija se novi list koji biva zaražen.
Uzročnik plamenjače na salati B. lactucae vrši zaraze u svim razvojnim stadijima salate. Od najranije faze razvoja salate na kotiledonskim listićima i kasnije na pravim. Kotiledonski listići mogu biti potpuno prekriveni maškom konidija i konidiofora i tek izmikle biljčice venu. Na razvijenim listovima, na licu razvijaju se svjetlo zelene do žute uglate pjege omeđene nervaturom lista, različite veličine. Na starijim listovima pjege potamne ili se tkivo lista stanji i postane prozirno.
Quadris
Fungicidu Quadris (azoksistrovin) dozvola je proširena na vrlo velikom broju kultura i to na krastavcima, lubenicama, dinjama i bučama protiv plamenjače Pseudoperonospora cubensis i crne pjegavosti lista i trulež stabljike Didymela bryoniae, a na lubenicama, dinjama i bučama protiv pepelnice Erysiphe orontii, Sphaerotheca fusca, S. fuliginea. Za ciklu protiv lisne pjegavosti Cercospora beticola, na luku, češnjaku i luku kozjaku/ljutika protiv plamenjače Peronospora destructor, na luku vlascu protiv pjegavosti lista Alternaria porri i hrđe Puccinia allii, a na poriluku protiv plamenjače Phytophthora porri i pjegavosti listova Alternaris porri.
Od povrća dozvola QUADRIS-u proširena je na hrenu protiv bijele hrđe Albugo candida, lisne pjegavosti Alternaria sp. i plamenjače Peronospora brassicae, na mrkvi protiv paleži lista mrkve Alternaria dauci, na patlidžanu protiv lisne pjegavosti Alternaria sp. Phytophthora sp. i pepelnice Leveilula taurica, od voća na jagodama protiv pepelnice Sphaerotheca macularis syn. P. afanis i na ukrasnom bilju protiv pepelnica i hrđa.
Četvrti dio članka možete pročitati OVDJE
