Ako rasad oboli, biljke će neminovno uginuti, a gubitci će biti veliki i teško ih je nadoknaditi. Stoga je vrlo važno pojavu ove bolesti svesti na najmanju moguću mjeru ili je posve izbjeći.
Tretmani koji se koriste u kontroli polijeganja rasada prije svega su preventivni. Zaražene biljke ne mogu se spasiti ikakvim tretmanom i uvijek su podložne bolesti. Ako je neko sredstvo prvi put u primjeni za zaštitu određene biljne vrste, preporučuje se za početak tretirati samo manji broj biljaka kako bi se ustanovilo postoji li osjetljivost na sredstvo. Ako nema inhibicije klijanja i porasta, sredstvo se može koristiti.
Sprječavanje pojave polijeganja rasada postiže se primjenom raznih mjera, a tek se njihovom kombinacijom postižu najbolji učinci. Bit tih mjera je izbjegavanje kontaminacije gljivicama, osiguravanje najpovoljnijih uvjeta za klijanje biljaka i najnepovoljnijih uvjeta za infekciju gljivicama, kao i osiguravanje kemijske ili biološke prepreke između biljke i patogena.
Polijeganje rasada može se javiti u zaštićenu prostoru, u vrtu ili na polju. Uvjeti uzgoja na ovim se mjestima znatno razlikuju, pa su tako i različite mjere koje se preporučuju u sprječavanju ili kontroli bolesti.
Sprječavanje polijeganja u zaštićenu prostoru
Da bismo u zaštićenu prostoru spriječili pojavu bolesti, prvo moramo izbjeći ili onemogućiti pojavu gljivica – uzročnika bolesti. Kako bi se to postiglo, provodimo različite mjere:
– Sjetvu treba obaviti u sterilni supstrat. Najbolje je prethodno pasterizirana zemlja, zagrijana na 80°C tijekom 30 min. Vrijednost pH-zemlje treba biti što niža. Bolest se rjeđe javlja kada je pH-vrijednost 6,4 nego ako iznosi 7,5. Kako se zalijevanjem pH-vrijednost supstrata povećava, povremeno je treba kontrolirati. Ako se poveća pH- -vrijednost dovoljno je dodati žlicu octa na 4 l vode za zalijevanje kako bi se smanjila.
– Sjetvu treba obavljati u prethodno sterilizirane kontejnere. Posude koje se koriste za sjetvu najbolje je sterilizirati potapanjem tijekom 10 sekundi u otopinu varikine. Otopina sadrži litru varikine + 4 l vode. Sterilizacija se može obaviti i u 70%-tnom alkoholu. Posude u kojima se obavlja sjetva na dnu moraju imati otvore za drenažu.
– Zalijeva se čistom vodom. Najbolja je kišnica, no, poslužiti će i vodovodna voda koja mora odstajati prije uporabe. Višak vode treba ocijediti, jer voda onemogućuje dolazak kisika do korijena, zbog čega on prestaje rasti. Ako se za sjetvu koristi vrtna zemlja, sjeme se pokriva pijeskom a ne zemljom.
– Posude s rasadom treba smjestiti na čisto mjesto, po mogućnosti sterilizirane stolove.
– Poslove oko rasada treba obavljati samo čistim rukama i čistim, dezinficiranim alatom. Naime, glijivice možemo u supstrat unijeti prljavim rukama i prljavim alatom, a kako u supstratu nema antagonista brzo će se razmnožiti.
– Ako se bolest ipak pojavila, najbolje je ukloniti kontejner ili kontejnere sa zaraženim biljkama. Jasno je da ćemo na ovaj način biti u gubitku, no ipak ćemo sačuvati određeni broj ili većinu rasada. Preostale biljke treba odmah tretirati nekim zaštitinim sredstvom.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSlobodna prodaja meda
Sljedeći članakVitamini i bolesti životinja uzrokovane njihovim nedostatkom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.