Opća načela integrirane zaštite bilja u praksi se provode kroz primjenu standarda integrirane zaštite bilja, dobrih poljoprivrednih praksi te primjenom nadstandarda gdje je primjenjivo.
Pravilnik o integriranoj zaštiti bilja objavljen je u Narodnim novinama, br. 65/2025. Primjenjuje se počevši od 7. travnja 2025. godine.Predmetna načela integrirane zaštite bilja sadržana su u Prilogu I. Pravilnika, s time da prevencija i suzbijanje štetnih organizama iz Priloga I. točke 1. Pravilnika obuhvaćaju početne radnje poduzete na razini načina uzgoja bilja kako bi se smanjila jačina napada i učestalost pojave štetnih organizama, kao što su izbor položaja, tolerantne/otporne sorte, zdravog odnosno certificiranog sadnog materijala i sjemena, agrotehničkih mjera kao što su gnojidba, navodnjavanje, plodored i dr., i očuvanja prirodnih neprijatelja kao što su predatori i parazitoidi.
Način provedbe općih načela integrirane zaštite bilja
U uzgoju poljoprivrednih kultura mora se provoditi odgovarajući plodored, gdje je to primjenjivo, u skladu sa smjernicama za integriranu zaštitu bilja. Optimalan rast usjeva/nasada osigurava se uravnoteženom gnojidbom organskim i mineralnim gnojivima, u skladu s potrebama poljoprivredne kulture i tehnikom navodnjavanja, gdje je to primjenjivo. U poljoprivrednoj proizvodnji prednost se daje korištenju certificiranog sjemena ili sadnog materijala i tolerantnih sorti. Strojevi i oprema koji se koriste na poljoprivrednim površinama moraju se nakon uporabe očistiti radi sprječavanja širenja štetnih organizama. Za suzbijanje štetnih organizama na poljoprivrednim kulturama, prednost se daje sljedećim mjerama zaštite bilja, gdje je primjenjivo:
- mehaničko ili fizikalno suzbijanje korova;
- mehaničko uklanjanje napadnutih ili zaraženih biljaka, dijelova biljaka ili štetnih organizama;
- uporaba sredstava za zaštitu bilja registriranih u Republici Hrvatskoj na osnovi mikroorganizama, biljnih ekstrakata, feromona, semiokemikalija i drugih aktivnih tvari prirodnog podrijetla te aktivnih tvari niskog rizika;
- ispuštanje korisnih makroorganizama;
- uporaba osnovnih tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog Parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ;
- uporaba sredstava za zaštitu bilja registriranih u Republici Hrvatskoj na osnovi aktivnih tvari koje su dopuštene u ekološkoj proizvodnji.
Standardi u integriranoj zaštiti bilja
Primjena standarda u integriranoj zaštiti bilja obvezna je za sve proizvođače poljoprivrednih kultura ili proizvodnih sektora, s time da standardi u integriranoj zaštiti bilja pri uzgoju poljoprivrednih kultura obuhvaćaju preventivne mjere, redovito praćenje pojave štetnih i korisnih organizama, njihovu identifikaciju te uzimanje u obzir kritičnog broja pri odluci o tretiranju. Osim navedenih standarda, standardima u integriranoj zaštiti bilja smatraju se i mjere koje se odnose na uvjetovanost, odnosno standardi za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (GAEC) i mjere koje su kao standardi navedene u smjernicama za integriranu zaštitu bilja za pojedinačne poljoprivredne kulture i proizvodne sektore.
Primjena nadstandarda u integriranoj zaštiti bilja dobrovoljna je za sve proizvođače poljoprivrednih kultura ili proizvodnih sektora. Mjere koje se smatraju nadstandardima u integriranoj zaštiti bilja navedene su u Prilogu II. Pravilnika, a detaljno su razrađene u smjernicama za integriranu zaštitu bilja, te se predmetne mjere redovito ažuriraju.
Smjernice za integriranu zaštitu bilja
Smjernice za integriranu zaštitu bilja mogu sadržavati:
- popis najvažnijih štetnih organizama koji zahtijevaju redovite mjere zaštite za pojedinu poljoprivrednu kulturu ili proizvodni sektor
- popis prirodnih neprijatelja
- pragove odluke
- popis preventivnih (neizravnih) i izravnih mjera zaštite razvrstanih po kategorijama te njihova ograničenja
- plodored, ako je primjenjiv
- obrazac samoprocjene
- popis standarda u integriranoj zaštiti bilja i mogućih nadstandarda u integriranoj zaštiti bilja
- osnovne zahtjeve dobre poljoprivredne prakse.
Vrste mjera u integriranoj zaštiti bilja
U integriranoj zaštiti bilja primjenjuju se biološke, biotehničke, fizikalne, mehaničke i kemijske mjere zaštite bilja te ostale agrotehničke mjere. Pri tome je uporaba kemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održanje populacije štetnih organizama ispod razine praga odluke. Integrirana zaštita bilja daje prednost biološkim, biotehničkim, mehaničkim i fizikalnim mjerama izravne zaštite koje su ekološki povoljnije od kemijske zaštite. Preventivne (neizravne) mjere podrazumijevaju plodored, tolerantne sorte, sklop, ishranu bilja, obradu tla, navodnjavanje i ostale agrotehničke mjere. Njima se nastoji smanjiti rizik gubitaka kvalitete i kvantitete koje nanose štetni organizmi.
Opravdane mjere zaštite bilja podrazumijevaju upravljanje štetnim organizmima ispod praga ekonomske štetnosti. Pri tome se odluka o primjeni sredstava za zaštitu bilja donosi na osnovi dostupnih alata kao što su prognozni modeli, praćenje, znanstveno utvrđeni kritični brojevi i sustavi zaštite bilja. Izravne mjere zaštite provode se u slučaju kada preventivne neizravne mjere zaštite nisu dovoljno učinkovite u suzbijanju štetnih organizama, što ima za posljedicu značajne gospodarske gubitke. Sve mjere koje se provode razvrstane su po kategorijama u »zelene, žute i crvene« s obzirom na opasnost za zdravlje ljudi i okoliš.
U zelene mjere ubrajaju se one mjere koje smanjuju utjecaj štetnih organizama:
- primjenom preventivnih (neizravnih) mjera zaštite
- praćenjem štetnika i primjenom ekonomskih pragova štetnosti
- primjenom bioloških, biotehničkih, mehaničkih i fizikalnih mjera izravne zaštite, tzv. nepesticidnih mjera zaštite kao što su biološko suzbijanje (predatori i parazitoidi), bio-pesticidi, SIT tehnika, metoda konfuzije, metoda privuci i ubij, mehaničko suzbijanje korova, zaštitne mreže, solarizacija tla
- primjenom osnovnih tvari.
U žute mjere ubrajaju se one mjere koje su manje opasne za okoliš i zdravlje ljudi:
- kemijske mjere zaštite s minimalnim negativnim utjecajem na korisne organizme i okoliš
- primjena minimalnih odobrenih količina i broja tretiranja sredstava za zaštitu bilja tijekom vegetacijske sezone u optimalno vrijeme
- antirezistentna strategija i provjera učinkovitosti korištene mjere zaštite bilja praćenjem štetnog organizma.
U crvene mjere zaštite ubraja se primjena sredstava za zaštitu bilja za koje je dokazano da djeluju negativno na prirodne neprijatelje, ali su odobrena za primjenu na određenoj poljoprivrednoj kulturi i primjenjuju se uz ograničenja.
Obveze profesionalnih korisnika
Profesionalni korisnik mora provoditi integriranu zaštitu bilja od štetnih organizama na svim uzgojnim površinama neovisno o vrsti proizvodnje sukladno ovom propisu, odnosno optimalnom kombinacijom preventivnih mjera, nekemijskih mjera zaštite bilja i sredstava za zaštitu bilja osigurava rast poljoprivrednih kultura i omogućava suzbijanje štetnih organizama. Profesionalni korisnik mora redovito pregledavati usjeve i nasade. Mora suzbijati pojavu štetnih organizama te prema vlastitoj prosudbi i iskustvu odabrati najprikladniji način zaštite bilja. Prije odluke o primjeni pesticida, mora razmotriti mogućnost primjene bioloških, fizikalnih, mehaničkih i drugih nekemijskih mjera te primjenu osnovnih tvari.
Pri odabiru pesticida, profesionalni korisnik daje prednost pesticidima niskog rizika, pesticidima čija je aktivna tvar prirodnog podrijetla, pesticidima koji sadrže aktivne tvari dopuštene u ekološkoj poljoprivredi, pesticidima s različitim mehanizmima djelovanja te pesticidima koji su specifični i učinkoviti sukladno namjeni pesticida te koji djeluju najmanje štetno na zdravlje ljudi, neciljane organizme i okoliš.
Vođenje evidencije o mjerama integrirane zaštite bilja
Vođenje evidencije o primijenjenim mjerama integrirane zaštite bilja je dobrovoljno, osim za primjenu pesticida u skladu s propisom o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i Zakonom o održivoj uporabi pesticida, s time da se navedeni podaci mogu voditi u papirnatom ili elektroničkom obliku.
Ciljevi Programa provedbe i demonstracije integrirane zaštite bilja su dijeljenje iskustava u primjeni integrirane zaštite bilja u okruženju »poljoprivrednik za poljoprivrednika«, podržavanje prijenosa znanja između poljoprivrednika, usvajanje inovacija i povezivanje s javnošću s ciljem podizanja svijesti o integriranoj zaštiti bilja, suradnja s akademskom zajednicom, institutima i ustanovama koje se bave istraživanjima u integriranoj zaštiti bilja, demonstracija mogućnosti smanjenja potrebe korištenja pesticida uz istovremeno zadržavanje ekonomske isplativosti proizvodnje kroz demonstracije sustava uzgoja sa smanjenom primjenom pesticida i promjene u poljoprivrednoj praksi proizvođača.
Način prijave i trajanje Programa
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavljuje na svojim mrežnim stranicama Program i poziv na iskazivanje interesa za sudjelovanje poljoprivrednih proizvođača u Programu, s time da su korisnici poljoprivredni proizvođači u području ratarstva, voćarstva, vinogradarstva i povrćarstva. Program traje 5 godina, a poljoprivredni proizvođači imaju na raspolaganju stalnog savjetnika i kompenzaciju za mogući gubitak uroda. Smjernice za integriranu zaštitu bilja donijet će se u roku od 2 godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Tj. zaključno do 7. travnja 2027. godine.
Foto: Shutterstock
