Dana 23. travnja o.g. stupio je na snagu novi Zakon o održivoj uporabi pesticida („Narodne Novine“ broj 46/2022) o čemu smo pisali u broju 21 Gospodarskog lista od 15. studenoga te ovdje donosimo nastavak.

Uvedena je institucija koja će prikupljati i obrađivati podatke o akutnim i kroničnim otrovanjima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s ostalim zavodima za javno zdravstvo prikuplja informacije o akutnim slučajevima trovanja pesticidima, posebice u skupinama koje mogu biti redovito izlagane pesticidima, obrađuje dobivene podatke i izvodi zaključke o kretanjima povezanima s kroničnim otrovanjem, ako su dostupne, u skupinama koje mogu biti redovito izlagane pesticidima, kao što su primjenitelji, poljoprivredni radnici ili osobe koje žive u blizini područja na kojima se primjenjuju pesticidi.

Uređaji za primjenu pesticida

•          Propisana je nova norma za pregled uređaja za primjenu pesticida u uporabi – serija HRN EN ISO 16122,

•          redoviti pregledi uređaja za primjenu pesticida najavljivati će se kroz FIS,

•          ovlaštena ispitna stanica i/ili vlasnik ispitne stanice kojoj je u skladu sa stavkom 3. ovoga članka ukinuto ovlaštenje za obavljanje redovitih pregleda uređaja ne može podnijeti novi zahtjev za ovlaštenje najmanje pet godina od izvršnosti ukidanja ovlaštenja,

•          jasnije propisane obaveze ispitnih stanica,

•          izobrazba za djelatnike ispitnih stanica najavljuje se putem FIS-a.

Primjena pesticida iz zraka

•          Jasnije su propisani uvjeti dobivanja odobrenja za primjenu iz zraka.

Profesionalni korisnici pesticida moraju prije obavljanja tretiranja obavijestiti javnost, zainteresirane strane ili osobe koje bi mogle biti izložene pesticidima zanošenjem škropiva pri tretiranju ili na drugi način (do sada je bilo samo na zahtjev zainteresirane javnosti).

Zaštita vodnog okoliša i vode za piće

Uvedene su sljedeće odredbe:

•          priprema i miješanje pesticida za tretiranje mora se obaviti na najmanje 20 metara udaljenosti od površinskih voda, izvora i bunara ako drukčije nije naznačeno u uputama na etiketi ili rješenju o registraciji i dozvoli pojedinog pesticida,

•          voda koja se koristila za pranje uređaja mora se zbrinuti tako da ne postane izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda u skladu s propisima koji uređuju gospodarenje otpadom.

Smanjenje uporabe pesticida ili rizika u određenim područjima

Na javnim zelenim površinama, uključujući i javne vrtove i parkove, sportske i rekreacijske terene, školska i dječja igrališta, područja u neposrednoj blizini zdravstvenih objekata, različita urbana područja, područja ekološke mreže Natura 2000, područja strogih rezervata, posebnih rezervata, nacionalnih parkova, parkova prirode i ostalih područja zaštićenih temeljem propisa iz područja zaštite prirode, kao i područja gdje je potrebno zaštititi kopnene površinske vode, prijelazne vode, obalne vode i podzemne vode, područja uz ceste i željezničke pruge te nedavno tretirana područja ili područja dostupna poljoprivrednim radnicima zabranjuje se uporaba kemijskih pesticida, osim pesticida niskog rizika te se poduzimaju odgovarajuće mjere za upravljanje rizikom, kao što je uporaba pesticida niskog rizika i mjere biološke kontrole te ostale nekemijske mjere zaštite od štetnih organizama, uz iznimku uporabe kemijskih pesticida za iskorjenjivanje invazivnih stranih vrsta prema propisima kojima se sprječava unošenje i širenje invazivnih stranih vrsta.

Zaštita pčela i divljih oprašivača

Uvedene su sljedeće odredbe:

•          u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena pesticida opasnih za pčele, uključujući medonosne pčele, bumbare i solitarne pčele,

•          profesionalni korisnici pesticida moraju prije obavljanja svakog tretiranja obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku, ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele,

•          flora i korovna flora koja služi za zatravljivanje u višegodišnjim nasadima ne smije biti u cvatnji odnosno mora biti pokošena u trenutku tretiranja pesticidima koji su opasni za pčele, uključujući medonosne pčele, bumbare i solitarne pčele ili se mora na drukčiji način spriječiti da pesticid ne dođe s njom u dodir.

 

Zaštita pčela i divljih oprašivača

Primjena pesticida na javnim zelenim površinama

•          Propisano je da jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje u okviru obavljanja komunalnih djelatnosti provode zaštitu bilja i primjenjuju pesticide na javnim zelenim površinama obvezne su u radnom odnosu imati odgovornu osobu u svojstvu savjetnika,

•          Ministarstvo će voditi evidenciju o primjeni pesticida na javnim zelenim površinama u FIS-u, a podatke će dostavljati pravne ili fizičke osobe koje tretiraju javne površine,

•          Jedinica lokalne samouprave ili pravna i fizička osoba obvezna je o svakoj primjeni pesticida na javnim zelenim površinama obavijestiti javnost:

– putem sredstava javnog priopćavanja na lokalnoj razini najkasnije 48 sati prije primjene i do primjene je obavijest obvezno ponoviti minimalno jedanput i

– postavljanjem najmanje jedne oznake o tretiranju na istaknutom mjestu na površini koja je tretirana odmah nakon završetka tretiranja.

Primjena i rukovanje pesticidima

Propisano je da:

•          obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili drugi oblici organizirane poljoprivredne proizvodnje moraju koristiti savjetodavne usluge o svim aspektima zaštite bilja njihovih usjeva,

•          korisnici pesticida moraju raditi pripremu škropiva na površini koja ne propušta pesticid u zemlju te je udaljena najmanje 20 metara od bunara i površinskih voda, ako drukčije nije naznačeno u uputama na etiketi ili rješenju o registraciji i dozvoli pojedinog pesticida,

•          opskrba uređaja vodom iz bunara, površinskih voda ili vodom iz slavine smije se obavljati samo na način da se spriječi onečišćenje tih voda pesticidima,

•          profesionalni korisnik obvezan je spriječiti zanošenje škropiva na susjedne poljoprivredne kulture ostavljanjem pojasa bilja od susjednih kultura ili drugim prikladnim načinom,

•          profesionalni korisnik obvezan je primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja i postupati prema smjernicama za integriranu zaštitu bilja koje se odnose na poljoprivredne kulture ili proizvodne sektore.

Uvjeti skladištenja pesticida za profesionalne korisnike

Propisano je da:

•          prostorija/prostor za skladištenje mora biti sagrađena od materijala koji onemogućavaju izlijevanje / curenje / slučajno ispuštanje pesticida u okoliš te zaštićena od temperaturnih ekstrema tako da temperatura bude između 5 i 30 °C odnosno odgovarati uvjetima koji su navedeni na etiketi pojedinog pesticida,

•          pesticidi se moraju čuvati odvojeno od slame, sijena, boja, dizela, ulja, gnojiva, papira, drva, spremnika za plin i drugih zapaljivih materijala,

•          prostorija/prostor za skladištenje mora biti izgrađena od čvrstih materijala koji ne upijaju pesticide, kao što su beton, opeka, kamen, metal, keramika ili slični materijali,

•          prostorija/prostor za skladištenje mora imati prirodno ili umjetno prozračivanje u prostorijama u kojima se drže pesticidi,

•          u prostoru/prostoriji za čuvanje pesticida mora biti postavljen spremnik s odgovarajućim adsorpcijskim materijalom, kao što su pijesak, perlit, glina i sl.

Integrirana zaštita bilja

•          propisano je da za provedbu integrirane zaštite bilja HAPIH u suradnji s Ministarstvom donosi smjernice za integriranu zaštitu bilja specifične za pojedine kulture odnosno proizvodne sektore,

•          uvode se napredni standardi (nadstandardi) u integriranoj zaštiti bilja,

•          uvodi se osnivanje demonstracijskih farmi za integriranu zaštitu bilja putem Programa provedbe i demonstracije integrirane zaštite bilja.

Upisnik pružatelja usluga

Pružatelji usluga više se ne upisuju rješenjem u Upisnik, nego se upisuju dostavljanjem elektroničkog obrasca u FIS.

Pružanje usluga tretiranja bez naknade

Osobama koje nisu u mogućnosti završiti izobrazbu za profesionalne korisnike ili nemaju uređaj za primjenu pesticida mogu pružiti uslugu tretiranja drugi poljoprivrednici (profesionalni korisnici koji su završili izobrazbu najmanje u modulu za profesionalne korisnike) koji za njih mogu kupiti i primijeniti pesticid, te se taj profesionalni korisnik ne smatra pružateljem usluga. Važno je napomenuti da je predmetnim Zakonom propisano i osnivanje Povjerenstva za pesticide koje će imati važnu ulogu u ostvarivanju zadanih ciljeva kao i ulogu savjetodavnog tijela ministarstva.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGodišnji plan tretiranja lijeske
Sljedeći članakOpstanak poljoprivrede ovisi o mladim poljoprivrednicima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.