Uzročnici su različiti fitopatogeni mikroorganizmi, a simptomi bolesti koje oni izazivaju često se, zbog velike sličnosti, mogu zamijeniti sa simptomima nekih drugih problema na biljkama, kao što su nedostatci mikro i makro hranjiva (dušika, željeza, kalija, fosfora, magnezija, bora i dr.), koji se nazivaju fiziološkim poremećajima ili fiziopatijama, zatim sa simptomima biljnog stresa, te sa simptomima raznih fitotoksičnosti i dr. Kad govorimo o simptomima bolesti, onda ističemo samo one uzrokovane biljnim patogenima iz sljedećih skupina mikroorganizama: bakterije, gljive i gljivama slični organizmi, virusi i subviralni patogeni, viroidi i fitoplazme. Najvažnije i najčešće bolesti na sobnom i balkonskom ukrasnom cvijeću uzrokovane su fitopatogenim gljivama (mikozama), zatim bakterijama (bakterioze) i virusima (viroze). Njihove simptome možemo podijeliti u više skupina, na temelju izgleda na biljnim organima, a najčešće se javljaju u obliku:
– Truleži korijenova sustava i stabljike
– Pjegavosti lišća i nekroza
– Hrđa
– Pepeljastih prevlaka na lišću ili pepelnica
– Sive plijesni ili truleži na lišću i cvijetovima
– Antraknoza lišća i stabljike
– Žućenja ili kloroza
– Kržljavosti i različitih deformacija

Važno je napomenuti da kod nas za sada još nemamo registriranih fungicida kojima bismo suzbijali većinu bolesti na ovim vrstama cvijeća, pa ćemo navesti fungicide koji se koriste u drugim zemljama, prije svega u EU.
Truleži korijenova sustava i stabljike
Simptome bolesti vrlo lako prepoznajemo po karakterističnoj truleži ili gnjiloći, koja se obično javlja na dijelu korijenova vrata ili na samom prijelazu iz podzemnog u nadzemni dio stabljike, zbog čega biljka vene, a poslije se I suši i propada. Najčešće ih uzrokuju patogene gljive i gljivama slični organizmi (tzv. pseudogljive) iz rodova kao: Pythium, Phytophthora, Rhizoctonia, Thielaviopsis, Fusarium i Verticillium, Armillaria, Rosellinia i Sclerotinia i dr. Patogene gljive i pseudogljive iz ovih rodova tipični su stanovnici tla i supstrata u kojem uzgajamo biljke, pa su vrlo opasne. Lako se nasele u biljne supstrate, a vrlo se teško suzbijaju. Tada je obično već kasno da bi se biljke djelotvorno zaštitile i potpuno ozdravile. Zato se moraju osigurati preventivne zaštitne mjere, kako se ove patogene gljive ne bi javljale jačim intezitetom i uzrokovale propadanje biljaka. Glavna zaštitna mjera je koristiti po mogućnosti sterilizirani substrat, u koji sa dimo i uzgajamo biljke.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJapanske prepelice – jednostavan i brz uzgoj
Sljedeći članakLjetna hranidba stoke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.