Prvi Seminar biljne zaštite održan je krajem 1957. na Zavodu za entomologiju Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu s oko 30 sudionika. Seminar je mijenjao mjesto održavanja sve do 1987. Od tada pa do danas, s izuzetkom ratne 1992. godine, Seminar se održava u Opatiji i bilježi znatnu posjećenost.
Uoči 67. Seminara biljne zaštite koji će se ove godine održati od 4.-7. veljače u hotelu Ambasador u Opatiji, o aktualnom stanju biljne zaštite u Hrvatskoj te novim izazovima u zaštiti koje očekuju stručnjake fitomedicinare, ali i poljoprivredne proizvođače, razgovarali smo s prof. dr. sc. Jasminkom Igrc-Barčić, predsjednicom Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i dopredsjednicom dr. sc. Natalijom Galzinom.
Koliko je bitna ova tradicija okupljanja struke koja traje od 1957. godine u području zaštite bilja, kad znamo da se u današnje doba instantnih informacija svi odgovori očekuju odmah i sad i jesu li naši domaći stručnjaci za zaštitu bilja, članovi Hrvatskog društva biljne zaštite, spremni na izazove koje donose klimatske promjene, sve zahtjevniji poljoprivrednici, ali i administracija s novim zakonodavnim okvirima?
–Tradicija je u svemu u životu i na svijetu iznimno značajna i bez tradicije nema ni sadašnjosti ni budućnosti. Na tradiciji počivaju sve sadašnje i nove spoznaje, sva postignuća usudila bih se reći i cijeli razvoj. Ako nemate temelje ne možete ništa niti izgraditi jer nemate na čemu stajati, nemate na čemu graditi inovacije niti prosperitet. Nigdje u svijetu pa tako i u nas nije zaustavljena tradicija održavanja stručnih i znanstvenih skupova. Štoviše njihov značaj je sve veći i oni su sve brojniji. Istina je da je fitomedicina struka koja traži brza rješenja za sve veći broj problema koji se javljaju. Isto se događa i u mnogim drugim strukama, humanoj medicini, veterini, šumarstvu, informacijskim sustavima i da ne nabrajam dalje.
–Znanstvenici i struka su ti koji proizvođačima moraju ponuditi rješenja u ovim vrlo teškim uvjetima proizvodnje, koji se neprestano mijenjaju. Nešto što je nekada predstavljalo ogroman problem danas je periferno. Organizmi za koje smo mislili da nikada neće doći do Europe i do nas, sada su tu. Isto tako, uslijed silnih promjena posljednjih godina u mogućnostima suzbijanja štetočinja neki „stari problemi“ koje smo donedavna uspješno riješavali, danas opet postaju problem. Uhvatiti se u koštac s takvim problemima u ozračju klimatskih promjena, velikih zabrana korištenja kemijskih sredstava za zaštitu bilja, nedostatka ili nedostupnosti adekvatnih alternativnih sredstava, povećanja cijene takvih, ali i ostalih sredstava, i još mnogo toga, može samo znanost i struka.
–Instant rješenja, kako ste ih nazvali nema. Postoje samo žurne intervencije u određenim uvjetima, ali da nema znanosti i struke ne bi ništa mogli postići.
Znanost i struka na Seminaru biljne zaštite ne priča o prošlosti, već nudi rješenja za goruće postojeće probleme. Ono što je najvažnije, upoznaje proizvođače s problemima koji će ih ili bi ih mogli zadesiti sutra, u bližoj ili daljoj budućnosti. I tu leži neophodnost ovakvih skupova.
–O nekim takozvanim instant rješenjima i upitnosti održavanja ovakvih tradicionalnih skupova uistinu je izlišno govoriti. Članovi Društva i oni koji dolaze na ovaj naš tradicionalni skup članovi su znanstvenih zajednica, različitih ministarstava, proizvođača svih vrsta sredstava za zaštiti bilja, savjetodavci, zakonodavci, proizvođači, dakle sve relevantne skupine koje sudjeluju u zaštiti poljoprivrednih kultura, šuma i cjelokupnog okoliša. Svatko od njih značajno pridonosi važnosti i aktualnosti seminara i danas. Seminar je postao neophodna platforma za razmjenu mišljenja iz svih uglova, detektiranje problema i ishođenje njhovih rješenja.
–Svake godine Seminar organiziramo na drugačiji način, prilagođeno sadašnjim uvjetima i budućim mogućim problemima. Svi koji imaju veze za zaštitom poljoprivrednih kultura, šuma i okoliša tradicionalno dolaze u Opatiju na svoj skup u vrlo velikom broju i to je odgovor na pitanje o potrebi održavanja ovog skupa.
Kao i svake godine na Seminaru će biti mnoštvo predavanja i zanimljivih sadržaja. Koje su novosti ove godine i tko su gosti i predavači koje bi izdvojili između stranih i domaćih stručnjaka za zaštitu bilja?
–Program Seminara poslan je svim članovima Društva i mnogima koji to nisu, na više od 1000 adresa. Iz njega je vidljivo koje su sve teme obuhvaćene i o čemu će se govoriti ove godine. Teško je izdvojiti bilo koga jer velik broj članova aktivno sudjeluje. Oni izlažu cijeli svoj radni vijek na našem Seminaru na čemu smo im iznimno zahvalni. Jednako tako važni su i mladi koji iznose rezultate svojih istraživanja i rješenja za probleme kojima se bave. Svake godine pozivamo eminentne stručnjake i iz drugih država koji su najkompetentniji govoriti o određenoj temi koja je na rasporedu Seminara. Primjerice ove godine imamo goste iz Francuske, Belgije i drugih zemalja. Sudionicima ćemo ostaviti prosudbu koliko smo uspjeli u tome.
Jedna sekcija na 67. Seminaru bit će posvećena kemijskim i alternativnim sredstvima zaštite bilja. Često se čuje kako potrošači ne žele „prskane poljoprivredne proizvode“ odnosno „kemiju“. No i ekološka sredstva za zaštitu bilja se primijenjuju prskalicama. Koliko je i dalje značajna „kemijska zaštita“ u odnosu na sve zastupljenija ekološka sredstva za zaštitu bilja, s obzirom na ukidanje mnogih djelatnih tvari i skup razvoj novih sintetičkih SZB?
–Zaštitu bilja treba promatrati kao dio cjelokupne poljoprivredne proizvodnje, sa svim dostupnim tehnikama, tehnologijama i sredstvima. U konačnici zadatak svih nas je proizvesti zdravstveno ispravnu hranu, neovisno o njihovom korištenju. Trenutno zaštita bilja prolazi transformaciju slijedom brojnih EU strategija. Tu vidimo naglasak na primjeni ekološki prihvatljivijih SZB.
–Kemijska sredstva za zaštitu bilja još uvijek su ključan, sastavni dio programa zaštite mnogih kultura. Bez njih se neke kulture neće moći proizvoditi, da ne govorimo o zaštiti šuma od brojnih štetočinja.
-Mogućnosti alternativnih metoda i sredstava suzbijanja još uvijek nisu toliko dostupne da bi bili odgovor na sve probleme s kojima se suočavamo. Stoga bi bilo nužno imati na raspolaganju što je više moguće alata koji bi omogućili proizvodnju zdravstveno ispravne hrane, ali na učinkovit i profitabilan način.
–Proizvodnja hrane mora biti dostatna za prehranu populacije koja sada obitava na svijetu, no svi dobro znamo da to ni približno nije tako. U razvijenim državama ona će neminovno ići prema značajnom smanjenju korištenja kemijskih sredstava. Istovremeno i te države kao i mi moramo biti svjesni da trebamo proizvesti dovoljno hrane za svoje potrebe pa i za izvoz. Ne smijemo dozvoliti uvoz hrane iz zemalja koji koriste još uvijek sredstva koja je Europa primjerice zabranila prije mnogo godina.
–Industrija koja proizvodi sredstva za zaštitu bilja ide u pravcu proizvodnje i iznalaženja bioloških i alternativnih sredstava, ali to nije niti lako niti jeftino, a što je najvažnije kod proizvođača zahtijeva puno, puno više znanja nego primjena klasičnih kemijskih sredstava. Koliko brzo će se proizvođači tome prilagoditi ovisi o puno čimbenika o kojima na ovom mjestu ne možemo, ali na Seminaru možemo i činimo.
Koje su ostale sekcije na Seminaru i koliko će ukupno radova biti predstavljeno u Opatiji ?
–Uz standardne sekcije „Aktualni problemi i njihova rješenja“ i „Zaštita šuma“, uvijek imamo promijenjene, prilagođene ili nove sekcije koje obrađuju najvažnije probleme u zaštiti. Ovaj puta su to: „Sredstva za zaštitu bilja i zakonodavna regulativa“ , „Kemijska i alternativna SZB i mogućnosti primjene“ te „Novi rizici i mogući problemi“ . Ukupno je to 44 izlaganja i 12 radova unutar poster sekcije. Tendencija nam je smanjivati broj izlaganja, a povećavati broj panel rasprava i okruglih stolova.
Posebnost Seminara su panel rasprave odnosno okrugli stolovi s uvijek aktualnim temama, ali nažalost i zbog mnogo problema. O čemu će biti govora na tim raspravama na ovogodišnjem Seminaru ?
–Ove godine ćemo imati 2 panel rasprave i 2 okrugla stola. Panel raspravom „Kako potaknuti implementaciju načela integrirane zaštite bilja u poljoprivrednu proizvodnju“ željeli smo auditorij detaljnije upoznati s trenutnom situacijom, novim Pravilnikom o integriranoj zaštiti bilja, te aktivnostima koje su dostupne i koje se planiraju u budućnosti što je od osobite važnosti s obzirom na to da je integrirana proizvodnja imperativ poljoprivredne proizvodnje i treba joj posvetiti osobitu pažnju. Važno je istaći da je ova panel rasprava organizirana i u okviru Agrowise projekta. Jedni od panelista biti će uvaženi stručnjaci iz Francuske.
–U panel raspravi „Zdravstveno stanje šuma u Hrvatskoj danas“ informirat ćemo se o izazovima u šumarstvu za koje je također neophodno iznaći održiva rješenja budući da su šume specifični ogrmni ekosustav RH koji također prolazi transformaciju slijedom EU strategija.
–Okrugli stol „Savjetodavne usluge u zaštiti bilja – što imamo, što trebamo“ nastojat će utvrditi činjenično stanje, ali i zadovoljava li ono potrebe poljoprivrednih proizvođača u ovim izazovima s kojima se suočavamo u današnjem vremenu u kojem proizvođači sve više trebaju stručnu podršku. Na okruglom stolu „Nove tehnologije u zaštiti bilja – držimo li korak?“ želimo vidjeti gdje smo danas kada govorimo o alternativama konvencionalnoj zaštiti bilja i kakve nas mogućnosti ovdje u bliskoj i daljoj budućnosti očekuju. Gdje smo s promjenom moderne tehnologije i možemo li slijediti i primjenjivati ono što nam se nudi.
–Kao što vidite, cilj nam je da se sve rasprave međusobno nadopunjuju, budu informativne, ali i prilika sudionicima da svatko sa svoje pozicije pridonese kvalitetnoj raspravi i meritornim zaključcima.
Na kraju, što biste rekli svim zainteresiranima zašto je korisno i potrebno doći na 67. Seminar biljne zaštite u Opatiju?
–Seminar biljne zaštite omogućava sudionicima da nadopune svoja znanja i ostanu u toku sa najnovijim trendovima u struci, osobito u kontekstu specifičnosti poljoprivredne proizvodnje, zaštite i gospodarenja šumama i očuvanja okoliša. Jednako tako tu uvijek mogu saznati informacije o novim nacionalnim i EU legislativnim promjenama i inicijativama. Bez svega toga danas nema produktivne, profitabilne i zdravstveno ispravne proizvodnje hrane. Nema praćenja konkurentnosti u toj proizvodnji niti bilo kakvog plasmana na domaće ili strano tržište.
Seminar je i prigoda za susrete s kolegama iz Hrvatske, ali i brojnih drugih država. Prigoda je za razmjene ideja i iskustava što ujedno može dovesti do novih poslovnih prilika i suradnji.
–Od ove godine kroz radionice i praktične sesije nastojat ćemo dodatno potaknuti aktivno sudjelovanje svih sudionika. Tamo će imati priliku podijeliti svoja iskustva, ali i naučiti nešto novo. U konačnici, 67. Seminar je priznat kao dopunska izobrazba u održivoj uporabi pesticida te je prisustvovanje seminaru i dokaz posvećenosti profesionalnom razvoju. Na kraju Seminar je mjesto gdje se svi oni koji se bave zaštitom poljoprivrednih kultura, šuma, okoliša susreću na jednom mjestu, jednom u godini i to je prigoda koju nitko odgovoran ne bi trebao propustiti.
