Biologija
Zbog velikih šteta koje ova gljivična bolest može napraviti u vinogradima, njezin život je vrlo dobro proučen. Zna se da gljivica Plasmopara viticola, odgovorna za plamenjaču vinove loze, prezimljuje na prošlogodišnjem zaraženu lišću, u obliku dobro oklopljenih zimskih spora. U proljeće, kada se stvore povoljni uvjeti (prosječna temperatura tijekom dva dana viša od 12 °C, kiša više od 11 mm, lišće 3 – 5 cm), zimske klice bolesti sazrijevaju, s kapljama kiše dolaze na lišće vinove loze, prklijaju, ulaze u zelene biljne organe u kojima nastaje tzv. primarna infekcija. U napadnutom lišću ili drugim zelenim organima loze, peronospora ima svoj nevidljivi tijek bolesti (inkubacija), koji ovisi isključivo o temperaturi. Inkubacija, vrijeme od ulaska bolesti (infekcije) do pojave simptoma, može biti od 4 pa sve do 18 dana. Upravo inkubacijsko vrijeme vinogradarima predstavlja najveću nepoznanicu, pa se često nemalo iznenade kada se za hladnih proljeća bolest javi desetak ili više dana nakon kiše, koja ju je uzrokovala. Nakon završetka toga nevidljivog života peronospore – inkubacije, na lišću se javljaju uljane mrlje, koje se na naličju lista, za toplog i vlažnog vremena prekriju bijelom prevlakom. Ova prevlaka predstavlja mnoštvo klica bolesti (konidije) koje izazivaju nove (sekundarne) napade bolesti. Kiša ili vlažni vjetar raznose konidije na nove listove i mlade grozdiće, gdje one klijaju u kapljicama vode i nastaje nova infekcija. U svemu ovome daleko je najvažnija uloga kiše, pa je često pravilna prognoza od najvećeg značaja za borbu protiv peronospore. Tijekom sezone, ovisno o klimatskim uvjetima, u vinogradu se može javiti više napada, koji se često preklapaju otežavajući obranu od ove bolesti.
Zaštitne mjere
Zaštita od peronospore mora biti preventivna, što znači da zeleni organi vinove loze moraju biti poprskani odgovarajućim fungicidima prije kiše koja donosi bolest. Prskanja vinograda nakon kiše, pa čak i ako se koriste najbolji sistemici, od male su koristi. Iz navedenog se podrazumijeva da se prava zaštita protiv peronospore mora prvenstveno oslanjati na vremensku prognozu. Osim vremenske prognoze, u zaštiti se mora uvažavati činjenica o mogućoj pojavi i intenzitetu bolesti u vinogradu, o fungicidima koji se koriste u zaštiti, te posebice o kakvoći prskanja. Prognoza jačih kiša, osobito ako su u vinogradu već simptomi bolesti, od najvećeg je značaja, osobito u doba jakog porasta loze. Podrazumijeva se da se vinogradi moraju dobro poprskati prije moguće kiše. Iako jača kiša može oprati naneseni pripravak s površine zelenih organa vinove loze, najvažnije je da će fungicid spriječiti razvoj novog vala bolesti. Pojava bolesti na lišću i grožđu vinogradarima mora biti znak za uzbunu, jer kad se bolest jednom utvrdi, uz najbolja prskanja i upotrijebljene pripravke, lako se može proširiti po cijelom vinogradu. Poznato je da gljivica peronospore najčešće ulazi s naličja lista, pa pri prskanju treba nastojati kvalitetno poprskati obje strane lišća i sve druge zelene organe. Stoga prednost treba dati prskalicama koje mogu dobro okretati lišće.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRezidba mandarine Unšiu
Sljedeći članakKorjenasto povrće – sjetva u više navrata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.