Zlatna žutica vinove loze (poznata i pod francuskim nazivom Flavescence dorée (FD)) smatra se jednom od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi. Jedan od osnovnih razloga za ovu tvrdnju je taj da se u vinogradima u kojima se pojavi brzo širi i vrlo brzo poprima razmjere epidemije, pričinjavajući velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova. Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma, jednostanični bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu).

Epidemijsko širenje zlatne žutice u vinogradu uzrokuje za sada jedini poznati prirodni vektor ove bolesti, američki cvrčak (Scaphoideus titanus). Taj kukac hrani se sišući sokove iz floema vinove loze. Pri čemu usvaja fitoplazmu koju unosi u svoj organizam i prenosi je hranjenjem na zdrave trsove. Izravnim mjerama zaštite nije moguće suzbiti ovu opasnu bolest vinove loze u vinogradima u kojima je prisutna, već je njeno daljnje širenje moguće spriječiti i iskorijeniti jedino krčenjem i uništenjem izvora zaraze, zaraženih trsova. Čak i čitavih vinograda koji pokazuju simptome fitoplazmi, te obveznim suzbijanjem vektora-američkog cvrčka (S. titanus).

Obavezno provođenje mjera suzbijanja američkog cvrčka

Navedene mjere potrebno je provoditi u određenim područjima (demarkiranim) koja obuhvaćaju žarište zaraze u polumjeru od 1km oko mjesta (zaraženog trsa) na kojem je određena nazočnost zlatne žutice i sigurnosno područje oko žarišta zaraze u polumjeru od 5km računajući od ruba žarišta. Pojava zlatne žutice u Hrvatskoj za sada je ograničena samo na pojedina vinogorja. Do ove godine zlatna žuti- Vrijeme je za suzbijanje američkog cvrčka – vektora zlatne žutice vinove loze Zlatna žutica vinove loze smatra se jednom od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi.

Jedan od osnovnih razloga za ovu tvrdnju je taj da se u vinogradima u kojima se pojavi brzo širi i vrlo brzo poprima razmjere epidemije. Pričinjavajući velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova. Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma. Jednostanični bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu). Nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničkokriževačkoj, Varaždinskoj, Krapinskozagorskoj, Međimurskoj i Vukovarskosrijemskoj županiji. Sukladno tome su određena i proglašena demarkirana područja.

Vinogradari trebaju provjeriti da li se njihovi vinogradi nalaze u žarištu zaraze ili u sigurnosnom području i prema tome moraju obvezno provoditi mjere navedene u točki VII i točki VIII Naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze, koju prouzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO (NN 7/13.). Popis katastarskih čestica koje čine žarište zaraze, te popis katastarskih čestica koje čine sigurnosno područje u demarkiranim područjima objavljen je na web-stranici Ministarstva poljoprivrede http://www.mps.hr/Zakonska regulativa/Biljno zdravstvo/ Popis katastarskih čestica u demarkiranim područjima za štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO.

Pravovremeno otkrivanje novih žarišta

Fitosanitarne mjere koje se poduzimaju nakon nalaza zlatne žutice imaju za cilj (nastavak sa str. 55) 1. srpnja 2016. gospodarski list 57 iskorjenjivanje (eradikaciju) bolesti, sprječavanje njenog širenja ili ograničavanje širenja. Kako bi se to postiglo, nužno je pravovremeno otkriti nova žarišta te bolesti. Simptomi zlatne žutice i drugih fitoplazmoza („žutica“) vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije.

Vinogradari Hrvatske obavještavaju se da prate pojavu simptoma koji bi upućivali na eventualnu pojavu zlatne žutice. Također da o tome bez odgode obavijeste nadležnog fitosanitarnog inspektora ili Zavod za zaštitu bilja.

Potrebno je istaknuti da gotovo identične simptome na vinovoj lozi mogu uzrokovati i druge fitoplazme. One se svrstavaju u skupinu stolbur (francuski i uvriježeni naziv Bois noir = „crno drvo“) ili u skupinu žutica astre (engleski i uvriježeni naziv Aster yellows). Te fitoplazmoze u načelu su manje štetne od zlatne žutice, prvenstveno zbog činjenice što se sporije šire i što se njihovi vektori (kukci koji ih prenose) hrane uglavnom na samoniklim (korovnim) biljkama, a znatno manje na vinovoj lozi. Zbog vrlo sličnih simptoma, fitoplazmu uzročnika bolesti moguće je točno dijagnosticirati samo laboratorijskom analizom.

Patološke promjene vidljive su i na mladicama. Skraćeni su internodiji, pa je lišće gušće raspoređeno. Odrvenjavanje mladica je poremećeno. Odnosno mladice potkraj ljeta ili početkom jeseni ne odrvenjavaju već ostaju zelene, pa se tijekom zime smrzavaju i propadnu. Cvatnja i oplodnja najčešće su poremećene. Bobe, a često i cijeli grozdovi, smežuraju se i suše, što se odražava na bitno njenom urodu i kakvoći grožđa. Oboljeli trsovi obično odumiru nakon dvije do tri godine. Simptomi i intenzitet pojave simptoma znatno variraju ovisno o sezoni, no ponajviše ovisno o kultivaru vinove loze.

Sorte Rajnski rizling, Graševina, Silvanac i Malvazija pokazale su osobito veliku osjetljivost na zarazu zlatnom žuticom s obzirom na brojnost zaraženih trsova i intenzitet pojave simptoma. Američki cvrčak (Scaphoideus titanus Ball), vektor zlatne žutice vinove loze otkriven je u Hrvatskoj po prvi put u vinogradima u Iloku, Novigradu i Štrigovi 2003. Danas je proširen i prisutan u gotovo svim vinogradarskim područjima Hrvatske. Nažalost, prisutan je i u vinogorjima zaraženim zlatnom žuticom, što povećava rizik od daljnjeg širenja bolesti. Poznavanje biologije američkog cvrčka je presudno za utvrđivanje epidemiologije bolesti i mjera suzbijanja.
Simptomi žutica vinove loze na oboljelom se trsu pojavljuju najčešće početkom ljeta, a prema jeseni sve su više izraženi. Pojavljuju se često na čitavom trsu. No mogu zahvatiti samo dijelove trsa kao što su pojedinačne mladice na lucnju ili rezniku. Fitoplazmama zaraženi trsovi pokazuju čitav niz svojstvenih simptoma. Rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, lisna plojka požuti kod bijelih, a pocrveni kod crvenih sorata vinove loze. Dok dijelovi lista nekrotiziraju. Lišće je uslijed nagomilavanja šećera krto, pa se kod stiskanja rukom drobi, za razliku od zdravog lista koji se gužva.

Kako prepoznati američkog cvrčka?

Prve ličinke počinju izlaziti iz jaja sredinom svibnja, te najprije naseljavaju niže mladice na trsu. Ličinke se zadržavaju isključivo na donjoj strani lišća, ali ponekad i na lisnim peteljkama. Prolaze kroz pet razvojnih stadija od kojih svaki traje 10 dana. Prva tri stadija su blijedožućkaste boje. U četvrtom i petom stadiju postaju postupno šarenije. Kod svih se razvojnih stadija ličinki posebno zapaža po jedna karakteristična crna pjega sa svake strane pretposljednjeg segmenta zatka. Ličinke prvog stadija mjere 1,5-1,8 mm, a posljednjeg petog stadija 4,3-5,3 mm. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno 50 dana.

Odrasli oblik američkog cvrčka ima vitko tijelo blijedožute boje, leđno mjestimice smeđe šareno, dugo 4,8-6,0 mm. Odrasli oblici se javljaju u vremenskom rasponu od početka srpnja, te se zadržavaju na lozi do kraja rujna. Vrhunac pojave zabilježen je u prvoj polovici kolovoza. Početak i vrhunac pojave odraslih oblika S. titanus javlja se svake godine u različito vrijeme, ovisno o prosječnim temperaturnim vrijednostima. Odrasli cvrčci najaktivniji su u noćnim satima. Nakon oplodnje oplođene ženke odlažu jaja pod koru dvogodišnje rozgve.

""

Kako je istaknuto, zlatna žutica vinove loze je karantenska bolest.

Obvezne mjere suzbijanje američkog cvrčka i sprječavanja širenja propisane su „Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze, koju prouzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO“ (Narodne novine 7/2013.). Prema spomenutoj naredbi, svi posjednici vinove loze u demarkiranim područjima obvezni su suzbijati američkog cvrčka. U sigurnosnom području, suzbijanje američkog cvrčka obvezno je u vinogradima i rasadnicima u kojima je utvrđena njegova nazočnost. U nezaraženom području, koje još uvijek obuhvaća većinu vinogorja Hrvatske, suzbijanje američkog cvrčka obvezno je u rasadnicima.

Suzbijanje američkog cvrčka

Suzbijanje američkog cvrčka provodi se u dva ili tri tretiranja. Prvo tretiranje provodi se nakon cvatnje sredinom lipnja. Prvim tretiranjima suzbijaju se ličinke trećeg razvojnog stadija L3 prije nego što one postanu zarazne. Također se sprječava daljnje širenje zlatne žutice. Drugo tretiranje provodi se početkom srpnja, tj. dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja (poklapa se sa suzbijanjem druge generacije grožđanih moljaca). Po potrebi se provodi i treće tretiranje krajem srpnja ili početkom kolovoza, ako se tijekom srpnja ulovi tjedno četiri i više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ljepljivoj ploči.

Kod ovog tretiranja treba paziti na karencu i vremenu berbe sorte koju se tretira. Program suzbijanja američkog cvrčka u Kako je istaknuto, zlatna žutica vinove loze je karantenska bolest. Obvezne mjere njenog suzbijanja i sprječavanja širenja propisane su „Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze, koju prouzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO“ (Narodne novine 7/2013.). Prema spomenutoj naredbi, svi posjednici vinove loze u demarkiranim područjima obvezni su suzbijati američkog cvrčka. U sigurnosnom području, suzbijanje američkog cvrčka obvezno je u vinogradima i rasadnicima u kojima je utvrđena njegova nazočnost. U nezaraženom području, koje još uvijek obuhvaća većinu vinogorja Hrvatske, suzbijanje američkog cvrčka obvezno je u rasadnicima.

Odrasli američki cvrčak rasadnicima vinove loze obuhvaća sva tri tretiranja. Za suzbijanje ličinki i odraslih oblika američkog cvrčka u Hrvatskoj dozvolu za tu namjenu imaju insekticidi Actara 25 WG, Sumialfa 5 FL, Decis 2,5 EC, Cythrin Max Nurelle D, Chromorel D i Dali (u zaštićenom prostoru). Kako je suzbijanje američkog cvrčka obvezno u demarkiranim područjima zlatnom žuticom (žarištu zaraze i sigurnosnom području), te u rasadnicima vinove loze i u nezaraženom području, obavještavaju se vinogradari, vinogradari amateri i rasadničari da je vrijeme za tretiranje.

Prethodni članakNove isplate malim poljoprivrednicima u sklopu operacije 6.3.1
Sljedeći članakGusjenice grožđanih moljaca u grozdu – velike štete u berbi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.