Poriluk (Allium porrum var. porrum) ima razmjerno dugu vegetaciju. Tehnološka zrioba je određena duljinom i promjerom lažne stabljike koju prihvaća tržište. U kasnu jesen, tijekom zime i u rano proljeće rast poriluka dodatno je usporen zbog slabijeg intenziteta svjetla. Kako su posljednje dvije zime bile iznadprosječno blage i tople, kod tržnih se proizvođača sve više javljaju simptomi napada određenih kategorija štetnih organizama.

Osim neželjenih biljaka (korova), proizvođači lukovičastog povrća u pravilu poduzimaju mjere suzbijanja uzročnika “crvljivosti”. Npr. lukova muha (Phorbia antiqua) i miner poriluka (Napomyza gymnostoma), te najopasnije bolesti lišća – plamenjače koja napada luk, češnjak i poriluk (Peronospora destructor). Od početka novog tisućljeća sve više zapažamo štetnost duhanova tripsa  na usjevima luka i poriluka. Osobito tijekom najtoplijeg dijela vegetacije.
Prijašnjih smo sezona vrlo velike štete od tripsa zabilježili na prijesadnicama poriluka koje proizvođači sade tijekom ljetnih mjeseci (kraj lipnja, srpanj) u područjima gdje je raširena proizvodnja luka i(ili) kupusnjača!

Naime, poznato je da duhanov trips napada veći broj kultiviranih i samoniklih biljaka. Redovito se štete javljaju na luku i kupusu.

Duhanov trips je maleni kukac (dužine oko 1 mm), mekanoga, izduženog tijela. Svijetlosmeđe boje, a nosi dva para uskih resastih krila. Ličinka je beskrilna, svjetlije žuto zelenkaste boje, nešto manja od odraslih oblika. Štete uzrokuju ličinke i odrasli kukci sisanjem biljnih sokova pa lišće poriluka postaje žuto srebrnasto (vidi sliku). Od jače zaraze listovi žute i suše se.

Optimalni su uvjeti za razvoj duhanovog tripsa temperature između 25 i 27°C. Relativna vlažnost zraka 65%, kada razvoj jednog pokoljenja traje svega desetak dana. Suzbijanje tripsa na poriluku provodimo tijekom toplijih ljetnih dana. Kada njegova populacija s obližnjih polja kupusa ili luka napada prijesadnice poriluka. Pritom naizmjence koristimo pripravke različitih kemijskih skupina – a) sintetske piretroide (pr. Decis 1.25 EC, Beta-Baythroid EC i sl.); b) neonikotinoide (pr. Mospilan SP i sl.) i c) naturalite (Laser KS, Vertimec EC, Kraft EC). Promjenom globalnih klimatskih uvjeta naša područja postaju sve toplija i tijekom nepredvidljivih razdoblja vrlo vlažna. Većina proizvođača usjeve poriluka natapa kišenjem tijekom izrazito suhog razdoblja bez oborina.

U uvjetima sparine i topline razvijaju se posebne kategorije gljivičnih uzročnika bolesti poriluka, među kojima ovom prilikom opisujemo koncentričnu pjegavost (Alternaria porri), bijelu vršnu palež (Phytophthora porri), hrđu (Puccinia porri) i običnu pjegavost (Cladosporium allii).
Prethodni članakSoja u hranidbi stoke
Sljedeći članakHranidba stoke u jesensko-zimskom razdoblju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.