Procjenjuje se da u Hrvatskoj unatoč poduzetim mjerama kemijske zaštite gubici uroda krumpira od neželjenih organizama iznose čak 44 %. Gotovo 70 % tih gubitaka potječe od uzročnika bolesti. Poznato ja da plamenjača krumpira (Phytophthora infestans) uz biljne viroze najviše određuje urod i kvalitetu gomolja. Početkom treće dekade svibnja (22.5. 2024.) pronađeni su prvi znakovi ove bolesti u usjevu krumpira pri uzgoju osjetljive vrlo rane sorte (Riviera).
Jednom kad se pojave znakovi plamenjače (Phytophthora) u krumpirištima, a kad naknadno bilježimo ljetne kišne dane (naročito tijekom lipnja i početkom srpnja), ove se bolesti moraju “bojati” proizvođači rajčice na otvorenim gredicama i zaštićenim plastenicima te uzgajivači ukrasnih surfinija (Petunia x hybrida). Posljedice zaraze u svim osjetljivim biljnim vrstama su iste: naglo propadanje i sušenje!
Tablica 1. Značaj A1 i A2 tipa Phytophthora infestans na epidemiologiju, prognozu i suzbijanje nove krumpirove plijesni (“super-plamenjače”) u svijetu
| Spajanje A1 i A2 tipa micelija omogućuje: | Posljedice u epidemiologiji, prognozi i suzbijanju nove krumpirove plijesni (prema grupi autora): |
| Formiranje oospora | Novi prezimljujući potencijal (mogućnost prezimljenja u europskim zemljišnim uvjetima najmanje godinu dana) |
| Nova svojstva virulentnosti | Gubitak otpornosti na krumpirovu plijesan ranije tolerantnih sorata krumpira |
| Adaptabilnost klimatskim uvjetima | Razvija se i/ili preživljava pri nižim (od 5° do 8°C) i višim temperaturama (35° do 40°C) od ranije poznatih vrijednosti (10°C> t <30°C) |
| Skraćivanje razdoblja patogeneze | Nakon kontakta s osjetljivim tkivom infekcija je moguća već nakon 2 sata, a unutar optimalnih uvjeta simptomi vidljivi nakon samo 3 dana |
| Nova svojstva otpornosti na fungicide | Visok stupanj rezistentnosti na fungicide inhibitore RNA polimeraze (M-metalaksil i slično) |
U Tablici 1. navedena su neka svojstva “super-plamenjače”, zbog kojih su štete pri uzgoju krumpira i rajčice diljem svijeta u značajnom porastu
Nepovoljno godišnje doba (zimu) uzročnici biljnih bolesti preživljavaju na različite načine, uglavnom na zaraženim biljnim ostacima iz prethodne sezone (npr. odbačeni inficirani gomolji). Novija istraživanja potvrđuju da je dovoljan samo jedan oboljeli gomolj uzročnikom plamenjače na 100.000 zdravih (zaraza = 0,001 %).On u određenim meteorološkim uvjetima na osjetljivim sortama može uzrokovati epidemiju u polju s gubitcima uroda 100 %.
Stoga sadnja vlastitog sjemena značajno povećava rizik od rane pojave ove bolesti u mladom usjevu. Iz istog je razloga ranije dopušteni postotak zaraze sjemenskog krumpira plamenjačom smanjen s 2 % na nulu (početkom 1990-ih dopuštenih 2 % pri sadnji frakcije 28/35 je omogućilo približno 1.440 inficiranih majčinskih gomolja/ha, a pri frakciji sjemenskog krumpira 35/45 takav postotak zaraze daje 900 zaraženih gomolja/ha). No, postoje i drugi izvori žarišta gljivice Phytophthora infestans. Osim krumpira mogu biti napadnuti rajčica i ukrasne balkonske petunije (surfinije).
Najčešće bolesti surfinija
Uz viseće pelargonije ili muškatle “omiljena” ukrasna vrsta brojnih balkona i prozora obiteljskih kuća su surfinije ili petunije (Petunia x hybrida). Skladni vegetativni rast i sukcesivno otvaranje raznobojnih cvjetova određuju kvaliteta presadnica, sterilizirani supstrat, redovito zalijevanje, uravnotežena gnojidba, zasjena tijekom ekstremnih ljetnih vrućina i štetni nametnici.
Pored moguće pojave lisnih uši (Aphidae) i “bijele mušice” (ili štitastog moljca) (Trialeurodes), najčešći patološki poremećaji balkonskih visećih petunija u našoj zemlji su: siva plijesan (Botrytis), pepelnica (Oidium), smeđa pjegavost lista (Septoria), različiti biljni virusi (CMV, TMV, TSWV, PVY) i plamenjača (Phytophthora). Smeđu palež uz propadanje lišća i stabljike surfinija u realativno kratkom razdoblju mogu uzrokovati nekrotični sojevi biljnih virusa koje prenose lisne uši ili epifitocija plamenjače. Suzbijanjem lisnih uši smanjuje se mogućnost prijenosa biljnih virusa, pa je potrebno redovito pregledavati zdravstveno stanje biljaka.
Plamenjača uzrokuje propadanje i sušenje
Plamenjaču surfinija uzrokuje ista patogena gljivica koja tijekom kišnih proljeća i ljeta uzrokuje naglo propadanje i sušenje usjeva krumpira i rajčice. Od virusnih se infekcija prepoznaje po razvoju sporonosne “prevlake” bijele boje na napadnutom lišću ili stabljici. U svjetskim se razmjerima fitoftora krumpira i rajčice smatra ekonomski najdestruktivnijom patogenom vrstom. Od nje prosječno svake godine nastaju štete izražene 1,8 milijardi USD. Premda je plamenjača (Phytophthora infestans) na petunijama opisana još davne 1856. godine, njezina je pojava na biljkama u ukrasnim posudama ili teglama relativno rijetka. Stoga se smatralo da su petunije otpornije na plamenjaču od rajčice ili krumpira.
Ipak, nakon 1980-ih godina u Europi bilježimo stalno povećanje patogenih sojeva ili fizioloških rasa ove bolesti. Tako je propadanje petunija od plamenjače pojedinih sezona neminovnost. Jaču pojavu plamenjače na visećim surfinijama zabilježili smo npr. u vlažnim ljetima tijekom 1997., 2002., 2005., 2014. i 2019. godine. Na rubnom dijelu lišća petunija se prvo razviju svjetlo-smeđe lezije, nepravilna oblika, veličine od 6 mm do 3 cm. Na rubnom se dijelu takvih “pjega” razvija bijela micelarna “prevlaka”. Tako se u optimalnim uvjetima vlažnosti i temperatura brojnost lezija mnogostruko povećava. Bolest zahvaća stabljiku i inficirane se biljke potpuno osuše.
Uspješno prezimljavanje bolesti
Posljednjih se godina i sporadičnoj pojavi plamenjače na petunijama daje velika važnost u epidemiologiji razvoja fitoftore na krumpiru i rajčici. Naime, bolest se može uspješno održati tijekom zime u grijanim staklenicima i plastenicima pri uzgoju cvjetnog rasada. Tako se vrlo rano u proljeće i početkom ljeta iz ovih “žarišta” plamenjača moguće širi na krumpirišta ili rajčicu. Optimalne temperature zaraze plamenjačom su 13° do 23°C, uz minimalno vlaženje osjetljivih biljnih organa 6 sati (na rajčici je najkraće infektivno razdoblje vlaženja samo 3 sata).
Skriveno razdoblje bolesti pri temperaturama 23° do 28°C traje samo 4-5 dana. Nakon što se formiraju lezije formiranje sporangija odgovornih za sekundarno ili epidemijsko širenje plamenjače je 18°C. Na lišću petunija se formira čak 80 % manje lezija plamenjače u odnosu na lišće rajčice. Sporangiji se formiraju i oslobađaju u dvostruko dužem razdoblju. Stručne službe tijekom toplih i vlažnih godina učestalo upozoravaju na optimalne uvjete razvoja mnogih biljnih bolesti, poglavito vrlo štetnih plamenjača (tzv. peronospora ili fitoftora).
Strana i domaća iskustva potvrđuju da je u kemijskoj zaštiti petunija ili surfinija opravdana primjena azoksistrobina (Ortiva SC = 0,1 %), mandipropamida (Revus SC = 0,06 %) i ciazofamida (Ranman Top SC = 0,05 %; Daramun SC = 0,08-0,1 %) ili aktivatora sistemične otpornosti biljaka (acibenzolar-S-metil = Bion WG). Time je osigurana kvalitetna zaštita od plamenjače ili fitoftore i lisne pjegavosti (Septoria lycopersici, Alternaria solani).
Tablica 2. Mogući izbor nekih organskih fungicida kraće karence (samo 3 dana) dopuštenih za suzbijanje plamenjače rajčice (Phytophthora infestans) u našoj zemlji
| Djelatna tvar | Pripravak | Primjena ()* | Karenca |
| azoksistrobin | Ortiva SC | 0,48-0,96 lit./ha (3x) | 3 dana |
| amisulbrom | Leimay SC | 0,4-0,6 lit./ha (3x) | 3 dana |
| ciazofamid | Ranman Top SC | 0,5 lit./ha (6x) | 3 dana |
| ciazofamid | Daramun SC | 0,8 lit./ha (6x) | 3 dana |
| dimetomorf & ametoktradin | Orvego SC | 0,8 lit./ha (3x) | 3 dana |
| oksatiapiprolin | Orondis Veg SC | 0,2 lit./ha (3x) | 3 dana |
| propamokarb & cimoksanil | Proxanil SC | 2,5 lit./ha (3x) | 3 dana |
| zoksamid & cimoksanil | Reboot WG | 0,4-0,45 kg/ha (3x) | 3 dana |
Poštivati karencu!
Kod suzbijanja plamenjače u rajčicama valja voditi računa o propisanoj karenci spomenutih fungicida. Oni u našoj zemlji iznose 3 dana (npr. Ortiva SC, Orvego SC, Ranman Top SC, Daramun, Proxanil SC, Orondis Veg, Leimay, Reboot) (vidi Tablicu 2.).
VAŽNO: Nakon pojave simptoma ili znakova bolesti na biljkama rajčice sigurniju zaštitu daju samo pripravci koji sadrže djelatne tvari dimetomorf (Orvego SC), cimoksanil (Proxanil, Reboot) i oksitiapiprolin (Orondis VEG). U ekološkom uzgoju rajčica moguće je u mjerama zaštite koristiti mikro-biološke pripravke (npr. na osnovi Bacillus subtilis), tvari iz tradicionalne primjene, npr. sumporasto-kiselu glinicu (u pripravku MycoSin) ili s ograničenjem bakarne pripravke.
Plamenjača (Phytopthora) – uzrokuje fenomen naglog sušenja ili propadanja nezaštićenih biljaka rajčice (na slikama 1 i 2) i petunija (na slici 3) u vlažnim i toplim ljetnim danima. Često su zaražena polja krumpira “izvor” bolesti za osjetljive rajčice i petunije
Foto: mr. sc. Milorad Šubić
