Žuta patuljavost ječma (Barley yellow dwarf-BYD) virusno je oboljenje koje se javlja na strnim žitaricama. Posebno je opasna za usjeve ozimog ječma i ozime pšenice jer do zaraze dolazi tijekom jeseni. U to su vrijeme navedeni usjevi u stadiju razvoja od jednog do više malih listova.

Poznato je da ovaj virus prenosi više od 20 vrsta lisnih uši. U našim krajevima to virusno oboljenje, svojim doletom, prenose samo određene vrste lisnih uši.

Lisne uši – prenosici bolesti

Prema istraživanjima stručnjaka u Zavodu za zaštitu bilja, na području Hrvatske najčešći prenosioci ovog virusa su lisne uši. Rhopalosiphum padi (sremzina lisna uš), Rhopalosiphum maidis (kukuruzna lisna uš) i Sitobion avene (zobena lisna uš). Upozorenje o opasnosti koja prijeti od zaraze mladih ozimih usjeva žitarica ovim virusom temelji se na iskustvu iz jeseni 2001.kad smo imali jak napad, navedenih lisnih uši. Također napad žute patuljavosti ječma u proljeće 2002., što je rezultiralo smanjenjem uroda na pojedinim usjevima i do 70%.

Preventiva najdjelotvornija

Na žalost, ukoliko u jesen dođe do zaraze mladih ozimih usjeva žitarica ovom virozom, tada više ne postoji mogućnost bilo kakvog suzbijanja. Stoga, mora se djelovati preventivno. To znači treba suzbijati prenositelje (vektore) tog virusnog oboljenja, a to su navedene vrste lisnih uši. Da bi se to s uspjehom moglo ostvariti, potrebno je nakon nicanja i pojave jednog, odnosno dva lista obavezno obilaziti usjev kako bi se na vrijeme ustanovila prisutnost i brojnost lisnih uši. Ukoliko se prilikom pregleda usjeva pokaže da je dolet lisnih uši masovan, treba pristupiti njegovoj zaštiti primjenom nekog od kemijskih pripravaka koji imaju dozvolu za tu namjenu kao što su Decis, Rotor, Skud, Beta-Baythroid i drugi.

Prethodni članakAgrotehničar
Sljedeći članakKoljenica na bavarski način
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.