Prema procjenama, u Europi se komercijalno trguje s barem 2.000vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja. Od čega je 1.200-1.300 njih porijeklom iz Europe.

Povećana potražnja

Povećanje potražnje za uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja je istovremeno povećalo pritisak na prirodne resurse. Zato jer se 80% vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja porijeklom iz Europe još uvijek prikuplja izravno iz prirode. S druge strane, glavne prijetnje za populacije ljekovitog i aromatičnog bilja su prekomjerno sakupljanje i gubitak staništa. Uključujući i pretvorbu zemljišta u poljoprivredne i druge svrhe. Problem predstavlja i (ne)znanje jer većina sakupljača poznaje tek manji broj biljnih vrsta. Ne postoji organizirana edukacija o važnosti i tehnikama sakupljanja ostalih biljnih vrsta.

Upravo su navedeni problemi razlog povećavanja udjela uzgojenog ljekovitog i aromatičnog bilja na tržištu. U pozitivnoj vanjsko trgovinskoj bilanci, vrijednost izvoza ljekovitog i aromatičnog bilja iz RH iznosi 6milijuna američkih dolara, a uvoza 3milijuna dolara. Vrijednost otkupljenog i prodanog ljekovitog bilja za uporabu u parfumeriji, farmaciji i u slične svrhe od domaćinstava, tvrtki i zadruga iznosi 10 milijuna kn.

Površine na kojima su zasijane aromatične i ljekovite kulture iz godine u godinu rastu (2002. bilo je zasijano 2.622ha aromatičnog i ljekovitog bilja, dok su se protekle godine te površine povećale na više od 4.000ha). Pritom su najviše uzgajane kamilica (85% ukupne proizvodnje), kadulja, lavanda, menta, buhač, mažuran, korijandar i vrijesak. U posljednje vrijeme i smilje koje se pokazalo tržišno vrlo zanimljivom biljnom kulturom, koja je postala pravi hit u svijetu.

Smilje (Helichrysum italicum)

Primjena: Liječenje bronhitisa, astme, opekotina, psorijaze, vena, diuretik, protuupalno
Opis: Mediteranska biljka visoka do 60 cm, raste na toplim i lako propustljivim tlima
Plodored: Na istoj površini ostaje 5-8 godina
Uzgoj: Oranje krajem ljeta na 30cm, tanjuranje i na priprema tla uz gnojenje; sadnja 0,5g/m2 sjemena (daje 300-400 sadnica/m2) u hladne lijehe u srpnj. Plijevljenje, prihranjivanje i zalijevanje; presađivanje u jesen ili rano proljeće; obavezno navodnjavanje nakon prve košnje
Berba: Sijeku se cvati iznad prvih listova; sušenje u sušarama na 40-45°C. Ulje se dobije destilacijom pomoću vodene pare.
Prinos: 3,5-4t/ha suhog cvijeta; 8-10kg/ha ulja; od 3kg svježeg cvijeta dobije se 1kg suhog

Na popisu ljekovitog i aromatičnog bilja za koje se traže dozvole za skupljanje od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja nalaze se 22 biljne vrste. Najvažnije vrste koje se prikupljaju u RH su kopriva (Urtica dioica), preslica (Equisetum arvense), kesten (Castanea sativa), borovica ili kleka (Juniperus communis) i breza (Betula pendula). Interes na tržištu postoji posebno za slijedećim biljnim vrstama: dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium), miloduh (Hyssopus offi cinalis), korijander (Coriandrum sativum), kopar (Anethum graveolens), anis (Pimpinella anisum), bosiljak (Ocimum basilicum) i smilje (Helichrysum italicum). Većina ljekovitog i aromatičnog bilja koje se sakuplja u prirodi se izvozi, a samo 10% se proda na domaćem tržištu (breza, preslica, kleka).

Za biljke kao što su kadulja (Salvia offi cinalis) i lipa (Tilia cordata), izvozi se 50% prikupljenih sirovina. Ostalih 50% se proda na lokalnom i domaćem tržištu. Kesten (Castanea sativa) se skuplja isključivo za lokalno tržište.

Metvica, menta (Mentha piperita)

Primjena: Za smirenje bolova, prehlade i suhog kašlja
Opis: Biljka vlažnih staništa; Naraste do 80cm; Invazivna
Plodored: Na isto mjesto najviše 3 godine
Uzgoj: Pjeskovita tla do 800m nadmorske visine. Obavezna obrada tla do 30cm dubine; Stoloni se prikupljaju i tako se razmnožava; Sadnja u jesen na 10cm dubine u vlažne brazde. Okopavanje, plijevljenje i prihranjivanje (100-200kg/ha dušicnog gnojiva), te natapanje obavezne su mjere njege.
Berba: Žetva kad se otvore cvjetovi u donjoj polovici cvati na 5cm od tla; 3-5h mora povenuti; sušenje prirodnim putem ili u sušarama
Prinos: 1,5-2t/ha suhog lista. 3-5 t/ha suhe nadzemne stabljike za1kg suhog lista treba 5kg svježeg

Zarada na uzgoju mente

Na primjeru kalkulacije uzgoja mente vidljivo je kako ova kultura omogućuje dobit od 170 kn/ha. Pri tome se prve godine zbog većih troškova prilikom osnivanja nasada i nižih prinosa ostvaruje gubitak. Tek u drugoj godini je poslovanje pozitivno. Prikazani rezultati mogu znatno kolebati. Npr. kad se umjesto mineralne gnojidbe koristi stajski gnoj (30t/ha u prvoj i 10t/ha u drugoj godini) umanjuje se trošak gnojidbe, gospodarstvo ekološki zbrinjava stajski gnoj, a ova proizvodnja kao dopunska djelatnost donosi gospodarstvu čak 1.092kn/ha zarade nakon druge godine. Također, gospodarstvo može samo pakirati sušene listove mente i bez obzira na veće troškove zbog ambalaže, cijena od 14kn za 40g čaja od mente itekako može pokriti troškove i omogućiti vrlo dobru zaradu.

Dorada je najisplativija

Prilikom izbora biljne vrste za uzgoj treba uzeti u obzir zahtjeve i svojstva svake vrste. Također površinu koja je na raspolaganju, ali jedan od kriterija izbora sigurno je i bruto dobit po ha. Ljekovito i aromatično biljemože se prodavati u više oblika. Od sirove mase do prerađenih i zapakiranih proizvoda kao što su farmaceutski proizvodi, biljni lijekovi, čajevi, alkoholna pića, slatkiši, kozmetika, dodaci prehrani i insekticidi. Osnovni zaključak koji se nameće iz prikazane kalkulacije je da se doradom, bilo sušenjem ili destilacijom eteričnih ulja, bruto dobit može povećati za 64%, pa do čak 7 puta.

Globalni trend zdravog života stvorio je sve preduvjete za gospodarski razvoj ovog segmenta poljoprivredne proizvodnje – uzgoj i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja. Ljekovito bilje postaje novi visokoprofi tabilni izvozni proizvod. S punopravnim članstvom u EU sigurno će se dodatno povećati potencijalno tržište. Proizvodnja začinskog bilja također može biti unosan posao svima koji mogu osigurati potrebne uvjete, znanje i tehnologiju. Najskuplji začin je šafran. Njegova se cijena ovisno o kvaliteti kreće između 1.100 i 11.000 $/kg. Godišnje ga se u svijetu proda oko 300t. Cijene ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja neusporedivo su više od otkupne cijene pšenice ili kukuruza. Članstvom u EU otvaraju se brojne mogućnosti dobivanja financijskih poticaja iz EU fondova. Proizvodnju ljekovitog bilja dodatno potiču i neke županije.

""

Prethodni članakIsplaćeno 476,6 milijuna kuna poljoprivredne potpore
Sljedeći članakEkološki uzgoj jabuka
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.