Creme brulee

42

– 380 ml slatkog vrhnja
– 5 žumanjaka
– 30 g šećera
– 1 žlica ekstrakta vanilije
– šećer za karamel

Zagrijte vrhnje, no ne dajte mu da provri. Ugrijte pećnicu na 170°C. U zdjeli umutite žumanjke i šećer pa im polako, neprestano miješajući, dodajte vrhnje. Ulijte mješavinu u zdjelice u kojima ćete peći kremu, a zatim njih stavite u duboki pleh. Potom do polovice visine pleha ulijte vrelu vodu i sve stavite u pećnicu. Pecite otprilike 30 do 40 min, dok se krema ne stvrdne. Pustite je da se ohladi do sobne temperature, a zatim je preko noći stavite u hladnjak. Neposredno prije posluživanja po vrhu kreme pospite po žlicicu šećera i karamelizirajte ga. To možete učiniti kuhinjskim brenerom ili tako da zagrijete gornji grijač u pećnici na najjače i stavite kremu na najvišu temperaturu u pećnici. šećer će se rastopiti i karamelizirati. Prije posluživanja pustite da se ohladi.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSrdele u limunovom soku
Sljedeći članakKolač od čokolade
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.