Torta od sira sa svježim voćem

126

Podloga:
Gotova biskvitna podloga – tri sloja, Ø 26 cm

Nadjev:
8 listova želatine
50 dag ocijeđenog svježeg sira
10 dag šećera
1 vanilin šećer
5 dl slatkog vrhnja
sok i korica od limuna

Ukrašavanje:
25 dag raznoga sitnog voća (ribiz, borovnice, maline, kupine)
snijeg od 1 bjelanjka
kristalni šećer
2 dl slatkog vrhnja
1 kremfiks

Priprema: Namočite želatinu u hladnu vodu da nabubri. Izmiksajte šećer, vanilin šećer, koricu i sok od limuna. Želatinu dobro ocijedite, otopite i umiješajte u smjesu sa sirom. Na kraju lagano umiješajte tučeno slatko vrhnje.

Postupak: Donji sloj podloge za tortu položite na ploču za posluživanje i oko njega namjestite prsten torte ili lim za oblikovanje torte. Trećinom nadjeva premažite podlogu torte. Na to položite srednji sloj podloge i premažite drugom trećinom naeva. Poklopite trećom biskvitnom podlogom i prekrijte zadnjom trećinom nadjeva. Ostavite tortu u hladioniku da stoji 2 – 3 sata.

Ukrašavanje: Odstranite prsten torte, te tortu ukrasite tučenim slatkim vrhnjem pomiješanim s kremfiksom. Oprano i osušeno voće (maline ne prati) potopite u snijeg od 1 bjelanjka i pošećerite kristalnim šećerom. Tortu ukrasite pošećerenim voćem i cvijećem, koje ste također prethodno premazanim bjelanjkom i posuli šećerom.

Savjet: Umjesto svježega kravljeg sira tortu možete pripraviti s mascarponeom (talijanski svježi sir).

 

Recept iz knjige Torte bez pećnice

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSladoled kolač
Sljedeći članak1. stručni seminar o proizvodnji povrća u Hrvatskoj
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.