Biskvit:
2 jaja
 – 80 g šećera
200 g glatkog brašna + 1 žličica praška za pecivo
100 ml ulja
200 ml mlijeka
50 g ribane čokolade s komadićima narančine korice
50 g mljevenih oraha
ribana korica naranče
1 žlica ruma
Krema:
500 ml mlijeka
1 puding od vanilije
 – 2 žumanjka
ribana korica pola naranče
20 g šećera + 10 g burbon šećera od vanilije
20 g gustina
Tamna krema:
100 g mliječne čokolade s grožđicama i lješnjakom
1 žličica ruma
1 žlica linolade, nutelle i sl.
100 ml vrhnja za šlag
Svijetla krema
1 žličica ekstrakta od vanilije
1 žlica bijele linolade
100 ml vrhnja za šlag
Krokant:
35 g oraha ili lješnjaka
70 g šećera
200 ml šlaga za dekoraciju

Za biskvit odvojite bjelanjke od žumanjaka. U bjelanjke dodajte šećer i tucite u čvrsti snijeg. Dodajte jedan po jedan žumanjak i istucite da se žumanjci dobro povežu. U drugoj posudi dodajte ulje, mlijeko, brašno, prašak za pecivo, rum, pa pomiješajte mikserom da se sastojci povežu. Dodajte ribanu narančinu koricu, ribanu čokoladu i mljevene orahe. Polako dodajte u dva navrata snijeg od bjelanjaka i žumanjaka, miješate špatulom da se sve lijepo poveže. Pecite u kalupu 24 cm na temperaturi od 170oC oko 45 min ili 180oC 35 min. Ohlađeni biskvit prerežite vodoravno da dobijete dvije kore. Za kremu u 400 ml mlijeka dodate šećer + burbon vanilija šećer i stavite na laganu vatru. U 100 ml mlijeka pomiješajte žumanjke, prašak za puding i gustin. Kuhajte na laganoj vatri uz stalno miješanje dok se ne zgusne. Umiješajte ribanu narančinu koricu, te vruću smjesu podijelite na dva dijela i u jednu dodajte čokoladu izlomljenu na kockice. Miješate dok se čokolada u potpunosti ne otopi. Smjese dobro ohladite, pa u svijetlu smjesu dodajte vanilijin ekstrakt i linoladu. Dobro promiješajte i ulijte vrhnje za šlag. Tucite dok se krema ne poveže, zatim u tamnu smjesu dodajte rum i nutellu ili linoladu i promiješajte. Dodajte vrhnje za šlag i istucite da se krema poveže. Krokant napravite neposredno prije slaganja torte. Rastopite šećer na umjerenoj vatri pazeći da vam ne zagori. Lješnjake ili orahe poslažite po papiru za pečenje i prelijte gotovim rastopljenim šećerom. Pričekajte da se ohladi i stvrdne, i sve usitnite u blenderu. Slaganje torte: Na pladanj za serviranje stavite prvu koru biskvita i premažite svijetlom kremom (ostavite malo za bočni premaz). Pospite dobivenim krokantom i poklopite drugom korom, a zatim premažite tamnom kremom. Stavite jako kratko u hladnjak krema očvrsne. Zatim tamnu kremu pospite krokantom i ostavite još malo za dekoraciju. Tortu bočno premažite svijetlom kremom u tankom sloju, i na kraju istucite vrhnje za šlag i premažite cijelu tortu. Pospite tortu mljevenim orasima i ostatkom krokanta.

Prethodni članakSavijača od jabuka i meda
Sljedeći članakProizvodnja rakije viljamovke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.