Načini ublažavanja toplinskog stresa u mliječnih krava

    39

    Rashladni uređaji
    Sjenila će pružiti zaštitu od izravnog utjecaja sunca no neće imati utjecaj na temperaturu i relativnu vlažnost zraka. Svi rashladni uređaji koji su danas u upotrebi predstavljaju kombinaciju vlaženja životinja uz pojačano strujanje zraka u nastambi. Naime, za isparavanje tekućine troši se toplinska energija (jedan od primjera je znojenje u ljudi kao prirodni obrambeni mehanizam od pregrijavanja tijela) i time se smanjuje količina akumulirane topline u tijelu. Kao ovlaživači se koriste mnogobrojni uređaji dostupni na tržištu. Rad im se svodi na povremeno rasprskavanje vode u vidu magle po životinjama u nastambi, uz naknadno uključivanje ventilatora radi pojačavanja strujanja zraka. Krave držane u ovakvim uvjetima proizvodile su 2 kg mlijeka na dan više, i imale nižu tjelesnu temperaturu (ispod 39 °C) u odnosu na krave držane samo ispod sjenila. Pri korištenju prskalica treba voditi računa o potrošnji vode i dodatnim troškovima, ali i proizvodnji dodatnih otpadnih tekućina. To može predstavljati značajan problem u slučaju njihova skladištenja tijekom sezone zbog nemogućnosti zbrinjavanja. Stoga je raspršivače neophodno podesiti tako da se uključuju samo tijekom najtoplijeg dijela dana (ili ih uključivati ručno prema potrebi), a mlaznice podesiti tako da stvaraju što manje kapljice (aerosol). Ovakvi su sustavi relativno jeftini za postavljanje, održavanje im je jednostavno, a u slučaju ručnog uključivanja izbjegava se postavljanje skupih računalnih sustava iako je tada i učinak nešto slabiji.

    Genetska selekcija

    Održavanje tjelesne temperature u goveda je i nasljedno svojstvo putem mogućnosti pojačanog znojenja te strukture i boje dlake. Poznato je kako su na utjecaj visokih temperatura najotpornija goveda Zebu pasmine no upitno je bi li križanci zadovoljili proizvodnju i omogućili adekvatnu opskrbu mesom i mlijekom. Nadalje, posve je logično kako će krave sa tamnijom dlakom privlačiti više sunčevih zraka i time akumulirati više topline. Krave pasmine holštajn upravo su idealan primjer takvih krava, a vezano za njihovu višu proizvodnju (stoga i znatno brži metabolizam) stvaraju i veću količinu topline u tijelu te su stoga izuzetno podložne toplinskom stresu. U istraživanju se utvrdilo kako je tijekom lipnja do rujna koncepcija (bređost) krava simentalske pasmine bila značajno bolja u odnosu na krave holštajn pasmine. Proizvodnja mlijeka u krava simentalske pasmine umanjila se za 8%, a u krava pasmine holštajn za 16% čime je potvrđena teza o većoj otpornosti krava simentalske pasmine na toplinski stres u odnosu na krave holštajn pasmine.

    Sjenila

    ""Postavljanje sjenila jedan je od prvih koraka u zaštiti životinja od izravnog i neizravnog utjecaja sunca i vrućine te predstavlja najjeftiniji i najjednostavniji oblik zaštite životinja. Procjenjuje se kako se ukupan utjecaj topline i sunca postavljanjem sjenila može umanjiti za 30 do 50%, čime ce krave pod sjenilom imati nižu tjelesnu temperaturu u odnosu na krave bez sjenila (38.9 prema 39.4°C), manji broj udisaja (54 prema 82 u minuti) i 10% veću mliječnost. Kao sjenila se navode razni prirodni i umjetni materijali – sadnja drveća širokih i razgranatih krošnji (po mogućnosti brzo rastućih ili već postojećih), zaštitne mreže te razni plastični i metalni materijali. Plastični bi materijali trebali biti posve neprozirni kako bi se izbjegao “efekt staklenika” i time se situacija zapravo pogoršala. S druge strane, kod metalnih materijala postoje takođ er određ ene nesuglasice zbog njihova zagrijavanja i isijavanja topline unutar natkrivenog prostora. Predlaže se da se u slučaju postavljanja metalnih materijala, ispod njih postave toplinske izolacijske podloge (npr. stiropor), a vanjska površina da bude što sjajnija kako bi reflektirala (odbijala) što veću količinu sunčevih zraka. Kod postavljanja sjenila neophodno je voditi računa o visini na koju se postavljaju jer ukoliko su postavljena prenisko isijavat će toplinu na životinju i umanjiti prirodno strujanje zraka unutar natkrivenog prostora. Ukoliko su sjenila postavljena previsoko neće pružiti dovoljnu zaštitu od izravnog sunčevog zračenja jer će tada pojedini dijelovi nastambe tijekom dana biti osunčani već ovisno o položaju sunca. U većini se objavljenih radova kao idealna visina sjenila navodi 4.6 do 5.5 metara od tla s jugozapadnim nagibom, kako bi se omogućilo hlađ enje s hladnijeg sjevernog dijela i strujanje zraka radi sušenja podloge.

     

    Utjecaj hranidbe na toplinski stres
    ""Voda je bez sumnje najvažniji dio “hrane” za mliječne krave u proizvodnji. Potrošnja vode u uskoj je vezi s količinom unijete suhe tvari i proizvodnjom mlijeka, ali i temperaturom same vode i temperaturom okoliša. Uzimanje vode raste za 1.2 kg po svakom porastu temperature okoliša za 1°C iznad 20°C. Pri temperaturama okoliša višim od 26°C događ a se “naopaka” situacija jer se smanjuje unos suhe tvari, a povećava se unos vode što je iznimka od pravila. Presudan sastojak hrane tijekom vrućih dana je energija i uobičajeni je pristup da se smanji unos suhe tvari vlaknine uz povećanje količine koncentrata bogatog energijom. Logično je kako će krave u nedostatku vlaknaste hrane povećati unos koncentrata, a veća količina koncentrata povećati unos energije u organizam. S druge strane, poznato je i kako hranidba vlaknastim krmivima tijekom vrućih dana može dodatno povisiti tjelesnu temperaturu krava, upravo zbog metaboličkih procesa potrebnih za probavu sirove vlaknine. No, ovakav način razmišljanja i postupci mogu vrlo brzo dovesti do posve suprotne situacije, kada će krave zbog nedostatka sirove vlaknine smanjiti i unos koncentrata, smanjit će se količina poželjne mikroflore u predželucima i promijeniti njezin sastav. Omogućit će se promjena acido-bazne ravnoteže u organizmu sa vjerojatnim pojavama acidoze i drugim bolesnim stanjima, poremetnjom metabolizma i padom proizvodnje. Stoga je obrok potrebno vrlo pažljivo odabrati i izbalansirati sa stručnjacima kojima je ova problematika bliska i koji se njome bave kako štete ne bi bile veće od koristi.""

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakKišno proljeće uzrok velikim najezdama puževa
    Sljedeći članakB rudet
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.