Novo pčelinje leglo

    132

    Zimi je aktivnost pčela svedena na minimum. Uzimaju vrlo malo hrane i troše neznatne količine kisika, pa je i proizvodnja ugljičnog dioksida i vodene pare minimalna. Temperatura u središtu zimskog klupka je oko 20° C, a može biti i manja.
    Tijekom veljače mnogo toga se mijenja. Matica počinje polagati jajašca, iako su pčele još stisnute u klupko. Prvo polaže u sredini klupka, a položena površina saća je mala. Kasnije, kad nastupe topliji dani površina legla se povećava. Za normalan razvoj potrebna je ujednačena temperatura od 35° C. Pčele radilice tada su mnogo aktivnije. Uzimaju više hrane kako bi proizvodile potrebnu temperaturu. Mlade pčele koje su u razdoblje zimskog mirovanja ušle u dobi do dva tjedna starosti počinju leglo hraniti matičnom mliječi. Naime, njima je ostala razvijena mliječna žlijezda i jedino su one sposobne proizvoditi prvu matičnu mliječ, bez koje nema razvoja legla. Zbog toga počinje i potrošnja zaliha peluda koji do sada nisu trošile. Zbog te živosti u košnici troše znatno više kisika i izlučuju veće količine ugljičnog dioksida i vodene pare, pa treba obratiti pozornost na prozračivanje košnice. Opisane promjene i živost u košnici možemo ujutro prepoznati na letu po kapljicama vode koje se ponekad cijede kroz njega.
    Sada je više posla i za pčelara. Nagle promjene temperature općenito su štetne za pčele zimi, a pogotovo za leglo na rubovima klupka. Zbog toga nije dobro prerano i naglo skinuti utopljavajući materijal, već postupno i ujednačeno sukladno vremenskoj prognozi. Na taj način reguliramo razvoj legla da ne prijeđe veličinu klupka. Također je važan i mir na pčelinjaku. Uznemiravanje pčela daleko je štetnije kad se u košnici nalazi leglo, nego u razdoblju bez njega. Stalno treba provjeravati zalihe hrane i peluda, i dodati pogače s nekom zamjenom za pelud kad to dopuste vremenske prilike. Peludne paše od lijeske i proljetnica jako su dobro došle.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakIzlov ribe iz obiteljskog ribnjaka
    Sljedeći članakBiljke u zatvorenu prostoru
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.