Registar vinograda i podrumska evidencija

    53

    Ovaj put ćemo se osvrnuti na još jedan novi propis bitan za proizvođače grožđa i vina. Pravilnik o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji (Narodne novine, br. 121/10, 132/10 i 78/11) donesen je na temelju dvaju zakona: Zakona o vinu (Narodne novine, br. 96/03 i 55/11) i Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine, br. 149/09). Dio ovog Pravilnika već je stupio na snagu, a dio će stupiti na snagu ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.

     

    Neki od pojmova koji se primjenjuju u ovom Pravilniku sasvim su novi i dosad neprimjenjivani u propisima o vinu. Dio pojmova je stari, ali s drugim značenjem.

    Osnovni pojmovi u Pravilniku

    Počet ćemo s pojašnjenjima pojmova koji su ne samo zanimljivi, već su i važni za proizvođače:
    ● vinska godina je godina proizvodnje koja započinje 1. kolovoza i završava 31. srpnja sljedeće godine;
    ● vinograd je neprekinuta površina zemljišta zasađenog vinovom lozom koju obrađuje samo jedno poljoprivredno gospodarstvo. Upis vinograda provodi se u digitalnom grafičkom obliku u ARKOD-u. Kada preko vinograda koji ima jedinstven način obrade i jednako je uređen, prolazi granica vinogradarskog područja, svaki dio takve površine predstavlja samostalan vinograd. Osim općenite definicije o tome što je vinograd, definicija se produljuje i na vinograde koji se nalaze na graničnim dijelovima, odnosno na vinogradima koji se nalaze u području u kojem su granice vinogradarskih zona, podregija, vinogorja i vinogradarskih položaja prema Pravilniku o vinogradarskim područjima (Narodne novine, br. 159/04, 64/05 i 123/07). To znači da jedan vinograd ako se nalazi u području koje je podijeljeno, bilo vinogradarskim zonama, podregijama, vinogorjima ili vinogradarskim položajima, može biti i više vinograda;
    ● proizvođač grožđa je fizička ili pravna osoba koja proizvodi grožđe;
    ● proizvođač je fizička ili pravna osoba koja ima, ili je u svojemu vlasništvu imala grožđe, mošt i/ili mlado vino u vrenju, i koja ih prerađuje ili ih u svoje ime daje preraditi.

    Proizvođačem se smatra osoba koja prerađuje grožđe, mošt i/ili mlado vino u vrenju, vlastito ili iz otkupa, ali i osoba koja ih u svoje ime daje preraditi u vino drugom proizvođaču.
    ● mali proizvođač je proizvođač koji proizvodi manje od 1000 hl vina na godinu.
    U obzir se uzima razina prosječne godišnje proizvodnje tijekom najmanje tri uzastopne vinske godine. Pod malim proizvođačem se ne smatra proizvođač koji kupuje grožđe ili mošt i prerađuje ih u vino. Svi proizvođači koji proizvode do 1000 hl vina (deset vagona) od vlastitog grožđa smatraju se malim proizvođačima. Također proizlazi da svi proizvođači koji otkupljuju grožđe ili mošt i prerađuju ih u vino ne spadaju u kategoriju malih proizvođača, bez obzira na količinu proizvodnje;
    ● punjenje podrazumijeva svako punjenje proizvoda u spremnike kapaciteta do 60 litara. Originalno zatvoreni proizvod samo je onaj koji je napunjen u ambalažu najviše do 60 litara;
    ● punitelj je fizička ili pravna osoba koja puni spremnike ili koja ih daje puniti u svoje ime. Punitelj „može biti“ i proizvođač koji je svoj proizvod dao puniti fizičkoj ili pravnoj osobi koja je registrirana za tu djelatnost. Osim gore navedenih pojmova, ovaj Pravilnik prepoznaje i sljedeće:
    ● trgovac
    ● prateći trošarinski dokument
    ● pojednostavljeni prateći trošarinski dokument
    ● prateći dokument
    ● trgovac koji nema zalihe
    ● pošiljka
    ● zatvarač
    ● serija ili lot.

    Vinogradarski registar

    Prema ovom Pravilniku, vinogradarski registar je dio Upisnika poljoprivrednih gospodarstava i obuhvaća kako slijedi:
    ● podatke o proizvođaču
    ● podatke o vinogradu
    ● podatke o proizvodnji
    ● izjave o berbi
    ● izjave o proizvodnji te
    ● izjave o zalihama.

    Vinogradarski registar vodi i za njega je odgovorna Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Upis u Vinogradarski registar provodi se u regionalnim uredima Agencije. U Vinogradarski registar se, prema propisanom, upisuje svaka fizička ili pravna osoba koja:

    ● koristi vinograd
    ● proizvodi grožđe
    ● proizvodi mošt i /ili vino
    ● obavlja djelatnost punjenja i
    ● proizvodi voćna vina.

    Upis u Vinogradarski registar obavlja se ili po službenoj dužnosti ili po prijavi proizvođača za upis ili promjenu u upisu. Regionalni uredi Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavljaju neposredni unos podataka u jedinstveni računalni program. Svaki proizvođač upisom u Vinogradarski registar proizvođača dobiva izvod iz Vinogradarskog registra, a taj izvod je
    ujedno i potvrda o upisu u Vinogradarski registar. Proizvođač je dužan Agenciji prijaviti sve promjene koje su nastale, i to u roku od 30 dana od njihova nastanka. Ako bi Agencija ustanovila da nisu prijavljene nastale promjene ili da upisani podaci ne odgovaraju stvarnom stanju, zatražit će od nadležne vinarske inspekcije provjeru podataka na terenu.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakNarančina brda
    Sljedeći članakSlavonska tlačenica
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.