Rekordna brojnost i praktične mjere zaštite orahove muhe

Zdravstveno stanje mnogih stabla i nasada oraha u našoj zemlji narušeno je zbog uzročnika bolesti lišća i plodova (Gnomonia, Xanthomonas) te “crvljivost” plodova radi invazivne orahove muhe (Rhagoletis completa). Proteklo je 15 godina otkad sustavno istom metodom na istim lokalitetima pratimo brojnost odraslih oblika orahove muhe u najsjevernijoj županiji, a 2025. sezona značajno odstupa od svih prethodnih.

Visoka pojedinačna stabla uzgajana uz okućnice/vikendice gotovo je nemoguće zaštititi od uzročnika bolesti, ali na donjim granama je moguće provoditi mjere zaštite od orahove muhe metodama “masovni ulov” i/ili “privuci i ubij”. Kako se provode ove metode zaštite i koji su rezultati?

Boje koje privlače ili odbijaju kukce

Kukci zapažaju boje, a štetne vrste koji se hrane biljem najčešće privlači zelena boja biljaka. Ipak, neke vrste kukaca privlači bijela boja (slična laticama cvijeta), pa se bijele ljepljive ploče koriste za praćenje štetnih osica u voćarstvu (Hoplocampa) (npr. šljivine osice, kruškina osica, jabučna osica). Smatra se da plava boja privlači tripse (Thrips, Frankliniella) i dlakave ružičare (Tropinota), a crvena boja privlači potkornjake (Scolytus). Štetnike uljane repice (Ceutorhynchus, Brassicogethes), lisne uši (Aphidina), voćne (octene) mušice (Drosophilidae), muhe lisnih minera (Agromyzidae), moljce minere (Microlepidoptera), “bijele mušice” ili štitaste moljce (Aleyrodina), povrtne muhe (Anthomyidae), cvrčke (Cicadina) imnoštvo drugih kukaca najviše privlači žuta boja. Nasuprot tome, neke boje odbijaju kukce, pa se smatra da plava boja smanjuje aktivnost kućne muhe, a bijela boja odbija lisne uši.

Privlačnost pojedinih boja koristi se uporabom vizualnih mamaca ili obojenih ljepljivih ploča (vrpca, traka). Stoga se u biljnom zdravstvu sve više koriste raznobojne ploče premazane nesušivim ljepilom (ili su dodatno tretirane insekticidom). Te se ploče vješaju u nasadu ili usjevu. One privlače štetnike koji ostaju zalijepljeni (ili ih dodani insekticid ubija). Obojene ljepljive ploče se uglavnom koriste za praćenje pojave štetnika radi prognoziranja napada, određivanje potrebe i optimalnog roka suzbijanja. U višegodišnjim nasadima (voćnjacima i vinogradima) žuta boja privlači voćne muhe (Trypetidae) i cvrčke (Cicadina), pa se u kontinentalnim regijama najviše koriste za ulov trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi), orahove muhe (Rhagoletis completa) i američkog cvrčka (Scaphoideus titanus).

Metoda „masovni ulov“ i dinamika populacije

Osim za praćenja populacija kod nekih se štetnih vrsta postavljanjem većeg broja takvih ploča po stablu ili jediničnu površinu može naknadno jako smanjiti zaraza plodova njihovim ličinkama (“masovni ulov”). Za praćenje štetnih organizama, npr. orahove muhe, vješa se manji broj žutih ljepljivih ploča na stabla ili određenu površinu (1 ploču na veće stablo ili 2 ploče/ha), dok se za njihov masovni ulov postavlja značajno veći broj ploča (vješati barem 2-10 ploča ili 20-24 ploče na površinu 100 m²). Žute ljepljive ploče se tijekom sezone postavljaju u određeno vrijeme, ovisno o biljnoj vrsti i štetnom organizmu kojeg lovimo. Ljepljive ploče su neselektivne, odnosno na njih se love brojni kukci, a ne samo štetna vrsta čiju brojnost želimo pratiti ili smanjiti.

Tablica 1. Dinamika ulova odraslih oblika orahove muhe (Rhagoletis completa) u Međimurju tijekom proteklih petnaest godina (2012.-2025.)

U vrijeme cvatnje voćne vrste ili vinove loze žute ljepljive ploče ne smiju biti u nasadima, jer se na njih mogu masovnije uloviti oprašivači (pčele medarice, solitarne pčele). Orahova muha razvija samo jednu generaciju godišnje, pa žute ploče vješamo neposredno prije nego očekujemo njihovu prvu pojavu.

Histogram 1. Brojnost odraslih oblika orahove muhe na žutim ljepljivim pločama i atraktantom u Međimurju tijekom 2025. godine (u odnosu na proteklih 14 godina nikad brojniji ulov u  kolovozu i rujnu te ukupno godišnje – vidi Tablicu 1.)

Orahova muha je uzročnik “crvljivosti” vanjske (zelene) ovojnice plodova oraha, a zadnjeg se desetljeća širi diljem naše zemlje, pa na nezaštićenim stablima čini značajne ekonomske štete. Odrasli oblici se javljaju u drugom dijelu ljeta, stoga žute ljepljive ploče na stabla oraha treba vješati tijekom srpnja (u najsjevernijim hrvatskim područjima smo najraniji ulov orahove muhe zabilježili 9. srpnja). Kod oraha žute ljepljive ploče treba redovito mijenjati svakih 10-ak dana, a svakako ih treba ostavljati na stablima sve do sredine rujna (završetak leta orahove muhe najkasnije smo zabilježili ove godine: 29. rujna).

Učinci klimatskih promjena i toplinskih valova

Štete od orahove muhe moguće je umanjiti vješanjem većeg broj ploča po stablu može smanjiti “crvljivosti” plodova oraha (metoda “masovni ulov” – prikladno za visoka pojedinačna stabla oraha – žute ploče vješati u donjoj trećini visine stabla). Višegodišnja iskustva primjene žutih ploča radi praćenja brojnosti odraslih oblika orahove muhe pokazuju da u Međimurju očekujemo najveću brojnost tijekom mjeseca kolovoza (vidi Tablicu 1. i Histogram 1.). Zbog klimatskih promjena i sve učestalije pojave proljetnih hladnih zračnih strujanja s niskim temperaturama od 2016. godine su sve veće štete od smrzavanja u voćarstvu, a isto bilježimo i na stablima oraha. U Histogramu 1. je prikazana dinamika pojave i brojnost odraslih oblika orahove muhe tijekom ljeta 2025. godine: nikad ranije u prethodnih 14 sezona nismo zabilježili tako veliki ulov u kolovozu i rujnu te ukupno godišnje.

Nakon 2012. godine prvi puta protekle 2024. nisu zabilježene tako velike ekonomske štete na plodovima od ličinki orahove muhe kao tijekom svih prethodnih sezona (2012.-2023.).Premda su tijekom kolovoza protekle 2024. zabilježeni kritični ulovi odraslih oblika orahove muhe (vidi Tablicu 1.) razlog tome su vrlo visoke temperature zraka koje smo bilježili svih dana u razdoblju od 7.8. do 8.9.2024. (30,1°-36,4°C). Slično smo zabilježili u danima 8.8. – 20.8.2025., najviše su vrijednosti gotovo svakodnevno bile 30,1°-37,3°C pa smo najveći porast crvljivosti plodova oraha zabilježili tek u  rujnu.

Praktična iskustva usmjerenog suzbijanja orahove muhe metodom “privuci i ubij”: Puno bolji učinak, uz manji utrošak škropiva i smanjenje ukupne doze ili količine insekticida (naročito na stablima veće visine i volumena), postiže se kad registriranim i djelotvornim insekticidima za suzbijanje orahove muhe dodajemo biljni proteinski mamac (npr. Buminal). Proteinski mamac nema propisane karence i razvrstan je izvan skupine opasnih tvari. Ako se dodaje insekticidima može se škropivom tretirati samo donji dio krošnje.

Tehnika tretiranja i preporuke za primjenu

U kontroli voćnih muha (Trypetidae) poznata je tehnologija prskanja pojedinog dijela nasada (30-40 %), na sunčanoj strani smjesom atraktanta i insekticida  (biljni proteinski mamac + insekticid). Na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (aplikacije započeti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče). Na pojedinačnim i velikim stablima oraha dovoljno je tretirati donje grana s južne strane uz utrošak samo 2 litre škropiva po stablu. Broj naknadnih prskanja se ponavlja svakih 10-15-ak dana, počevši od kraja srpnja do početka ili sredine mjeseca rujna. Tretiranje je moguće obaviti u večernjim satima, a zbog potencijalne opasnosti insekticida na pčele medarice, u nasadima oraha u vrijeme provođenje kemijske mjere zaštite ne smije biti cvatućeg podrasta.

Tablica 2. Iskustva zaštite stabla oraha od orahove muhe metodom “privuci i ubij” dobivena u Međimurju proteklih nekoliko sezona (prikladno za velika stabla uz okućnice – prska se svakih 10 do 14 dana od kraja mjeseca srpnja do početka ili sredine rujna samo nekoliko donjih grana s južne strane)

Rekordni ulovi odraslih oblika orahove muhe zabilježeni su tijekom kolovoza i rujna 2025. godine (slika 1 dnevni ulov na žutoj ljepljivoj ploči s atraktantom dana 14.8.)(vidi podatke u Tablici 1.): poznato je da vrlo visoke temperature uništavaju jaja voćnih muha, pa su štete u godinama s prirodnom nepogodom suša manje (npr. prvi put u Međimurju zabilježeno protekle 2024.). Ove sezone rast zaraze plodova oraha zabilježili smo najviše u mjesecu rujnu (slika 2 i 3), ali kasni napad orahove muhe nije tako štetan za jezgru plodova kao ranija zaraza već u prvoj polovici ili sredinom kolovoza (Foto: M. Šubić).