Sjetva kukuruza u kasnijim rokovima

    71

    Kukuruz se može sijati i kad prođu najpovoljniji rokovi za sjetvu, i to od sredine svibnja pa sve do početka srpnja, ali uz sve niže i niže prinose.
    Kasni, naknadni i postrni rokovi sjetve
    Najvažniji kasni, naknadni ili postrni usjev u Hrvatskoj još je uvijek u većini slučajeva kukuruz koji se nakon optimalnih rokova može uzgajati za zelenu krmu, silažu i suho zrno. Zakašnjela sjetva uobičajena je u poplavnim područjima u dolinama nekih rijeka ili kraških polja, zatim na vrlo teškim, vlažnim i neuređenim tlima gdje nam dugo leži voda koja sprječava ulazak mehanizacije na parcelu. Kasniji rokovi sjetve sredinom ili potkraj svibnja također su česti u brdskom području, na nadmorskim visinama iznad 400 m. Naknadna sjetva kukuruza od sredine svibnja do sredine lipnja moguća je iza skidanja ozimih krmnih međuusjeva poput smjesa žitarica i krmnog graška ili nakon jarih usjeva koji se rano beru poput, primjerice, jarog graška za konzerviranje. I nakon žetve ozimih žitarica (najčešće ječma) potkraj lipnja i početkom srpnja moguće je uzgajati kukuruz u postrnim rokovima. Ta postrna sjetva kukuruza moguća je u vlažnijim krajevima na zapadu s vrlo ranim hibridima, i to za proizvodnju silaže, dok je za proizvodnju zrna nesigurna. U našim istočnim
    krajevima moguće je u postrnim rokovima uzgajati kukuruz i za proizvodnju zrna, ali je ta proizvodnja bez natapanja neuspješna u većini godina. Stoga je za stabilne i zadovoljavajuće
    prinose kukuruza iz uzgoja u naknadnim i postrnim rokovima sjetve potrebno osigurati sustav natapanja čime bi se u našim glavnim proizvodnim područjima omogućile dvije žetve (berbe) godišnje.
    Izbor hibrida i dubina sjetve
    Kukuruz je jedna od najraznolikijih kultura po dužini vegetacije. Skupine dozrijevanja označuju se stoticama pa imamo hibride skupine 100, 200, 300, itd. U bilo kojem kraju najraniji su hibridi iz skupine 100, a sve su kasniji što pripadaju skupini s većim brojem. U nas se unutar optimalnih rokova sjetve mogu uzgajati hibridi od rane skupine 100 u svim krajevima gdje se može sijati kukuruz pa do kasne skupine 700 u istočnoj Slavoniji i Baranji (i u Dalmaciji uz natapanje). U zakašnjelim, naknadnim i postrnim rokovima sjetve smanjuje se broj dana za aktivnu vegetaciju kukuruza. Zato se odmicanjem sjetve od optimalnih rokova moraju sijati sve raniji hibridi. Tako, primjerice, za proizvodnju zrna u istočnoj Slavoniji pri sjetvi do 1. lipnja mogu sigurno dozreti hibridi vegetacijske skupine 300, do 10. lipnja skupine 200, do 20. lipnja skupine 100. Pri sjetvi do 1. srpnja najraniji hibridi iz skupine 100 mogu dozreti u većini vegetacijskih sezona, dok u ostalim godinama neće uspjeti dozreti prije prvih jesenskih mrazeva. Pri uzgoju kukuruza za silažu cijele biljke u postrnim rokovima sjetve (početkom srpnja) treba koristiti isključivo hibridno sjeme kukuruza vegetacijske skupine FAO 200. U povoljnim godinama hibridi iz tih vegetacijskih skupina mogu nakupiti dovoljno suhe tvari (28-30%) da se mogu direktno silirati. U slučaju da postrni usjev kukuruza namijenjen siliranju nije nakupio dovoljno suhe tvari u biljci, potrebno je prilikom punjenja silosa dodati biljni materijal kultura koje imaju veći sadržaj suhe tvari (suha kukuruzovina, slama, sijeno i sl.).

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakTorta sa crnom kavom
    Sljedeći članakPunjena puretina u grahu
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.