Prinosi, stabilnija otkupna cijena i otpornost na sušu preusmjerili su ratare prema suncokretu, a nastavak pozitivnog trenda mogao bi dovesti do rekordnih 100 tisuća hektara već sljedeće sezone.
Jesenska žetva je počela. Od ljeta su ostali samo sunce i vrućina, no situacija na tržištu je puno povoljnija nego prije samo dva mjeseca, na početku ljetne žetve.
Razlog leži u vanjskim čimbenicima. Geopolitika i ratovi stvorili su takozvano bullish okruženje na tržištu. Nitko još ne zna koliko će ono trajati i kamo će nas odvesti. Ipak, ako se karte odigraju dobro, jesenska bi žetva mogla biti pozitivna priča.
Jedna kultura posebno se ističe pozitivnim trendom posljednjih godina – suncokret. Polako, ali sigurno, promiče se u jednu od najpoželjnijih kultura na hrvatskim poljima.
Smjena na vrhu: zašto suncokret istiskuje soju?
Svaka kultura ima svoj ciklus. Postoje razdoblja kad je vrlo poželjna, i razdoblja kad je gotovo nitko ne želi sijati.
Uzmimo uljanu repicu. Do prije dvije godine bila je nepoželjna, a sjetvena površina pala je na nišne brojke. No ovog ljeta postala je must-have kultura. Svi koji nisu maksimalno posijali repicu prošle jeseni, danas za time žale.
Sa sojom je obrnuto. Do prije tri godine bila je hit-kultura, sa stabilnim prinosima i cijenom koja je kontinuirano rasla. Na vrhuncu se sijala na više od 100 tisuća hektara. Danas gubi najviše hektara od svih kultura. Prinosi su joj nestabilni, a cijena više nije toliko atraktivna.
Suncokret u brojkama
Koja je kultura zamijenila soju? Suncokret. Dokaz je i rekordna sjetvena površina ove sezone – čak 80 tisuća hektara. Pogledajmo kretanje kroz godine:
- 2000. – 2023.: sjetva između 20 i 60 tisuća hektara
- 2025.: 68 tisuća hektara – dotadašnji rekord
- 2026. (procjena): 80 tisuća hektara – novi rekord
Trend raste kontinuirano od 2019. godine, kad je suncokretom bilo zasijano samo 35 tisuća hektara. Raste i urod: lani je zabilježen rekord od 202 tisuće tona, a ove bi godine mogao biti nadmašen. Optimistična procjena ide i do 250 tisuća tona.
Pozitivan trend i na razini EU-a
Pozitivan trend prisutan je i na razini Europske unije. Ove je godine suncokretom zasijano 4,9 milijuna hektara. Očekuje se proizvodnja od nešto više od 9,5 milijuna tona – 9 posto više nego lani i najveći urod od 2023. godine.
Najveći proizvođači u Uniji ove sezone trebali bi biti:
- Rumunjska – 2,2 milijuna tona
- Bugarska – 2,1 milijun tona
Francuska je iznimka. Dugotrajna suša i toplinski valovi tijekom ljeta negativno su utjecali na proizvodnju. Iako je ondje zasijano 11 posto više površina, očekuje se proizvodnja od samo 1,5 milijuna tona – tek neznatno više nego lani.
Otpornost na sušu i stabilna matematika
Kako to da je suncokret postao poželjniji od soje? Dio odgovora leži u promjeni vremenskih uvjeta posljednjih godina.
Suncokret se pokazao puno otporniji na sušu i visoke temperature nego soja. Uz to, riječ je o izvrsnoj kulturi za plodored.
Razlika se vidi i u prinosima. Suncokret godinama ostvaruje oko 3 t/ha na razini Hrvatske, a kod vrhunskih proizvođača i do 5 t/ha. Soja je, s druge strane, bliža 2 t/ha na razini države. Ta razlika presudna je u konačnoj matematici.
Osim prinosa, važna je i cijena. Cijena suncokreta bila je stabilnija, dok je cijena soje bila vrlo volatilna. Posljednje dvije-tri sezone soja je pritom bila jeftinija od suncokreta. Ta dva čimbenika bila su dovoljna da se proizvođači u velikoj mjeri okrenu suncokretu.
Ista je situacija i ove godine. Prema procjenama DZS-a, prvi put nakon 2008. godine zasijano je više hektara suncokreta nego soje.
Trenutačno je otkupna cijena suncokreta veća od cijene soje za 20 €/t. Ovisno o paritetu, proizvođači ga prodaju i po 470 €/t. Uz poticaje, to u konačnici stvara zadovoljavajuću matematiku.
Domaća prerada, izvoz i specifičnosti prodaje
Dobar dio suncokreta na kraju će se preraditi u Hrvatskoj. Raduje činjenica da će Žitovim preuzimanjem Zvijezde dva najveća domaća brenda ulja u boci na hrvatskim policama – Zvijezda i Tena – biti napunjena uljem od suncokreta s hrvatskih polja. Riječ je o primjeru vertikalne integracije kakvih svi želimo vidjeti više u domaćem agraru.
Osim domaće potražnje, koja je konstantna i u zadnjim godinama raste, važan je i izvoz. Sav višak domaćeg suncokreta prodaje se u inozemstvu. Najveći dio ide na talijansko tržište, dok manje količine završe u Mađarskoj, Austriji i BiH.
Ove godine u Bugarskoj urod nije oštećen sušom, za razliku od protekle dvije godine. Zato se ne očekuje prevelika izvozna aktivnost na Dunavu.
Kada se suncokret prodaje
Kad je riječ o prodaji, suncokretom se kod nas trguje uglavnom u posliježetvenom razdoblju – u rujnu i listopadu.
Domaći proizvođači žele ga prodati odmah nakon žetve. Tako smanjuju pritisak na skladišne kapacitete i oslobađaju ih za kukuruz. Osim toga, na taj način dolaze do potrebne likvidnosti. Nakon te faze trgovina suncokretom praktički prestaje sve do sljedeće žetve.
Prodaja je uglavnom spot. Ako se ugovara ranija prodaja kroz forward ugovore, to se u pravilu radi u srpnju i/ili kolovozu, kad je već jasnija slika o urodu. U konačnici je riječ o pitanju rizika i mjeri u kojoj ga je proizvođač spreman prihvatiti.
Na tradicionalnom hrvatskom tržištu većina proizvođača i dalje čeka da se roba ovrši s polja, pa tek onda ide u prodaju. To se ne odnosi samo na suncokret, već na sve kulture.
Ipak, suncokret ima jedan nedostatak: ne postoji referentna burza koja bi služila kao orijentir za kretanje cijene i trendova, ali i kao alat za upravljanje rizikom.
Što donosi sljedeća sezona?
Za sada sve upućuje na nastavak pozitivnog trenda. Već sljedeće godine Hrvatska bi mogla imati 100 tisuća hektara pod suncokretom, odnosno ukupnu proizvodnju veću od 300 tisuća tona.
Tržište i potražnja postoje, a proizvodnja je profitabilna. Uz to, suncokret je kultura koja najbolje podnosi ljetne vrućine i sušu. Jedini izazov koji ostaje jest logistika i skladišni kapaciteti.
Naslovna foto: Shutterstock
