src=U nazočnosti mnogobrojnih vinara, enologa, ugostitelja i ljubitelja vina potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić svečano je otvorio 1. reviju najboljih vina Zagrebačke županije. Radi se o jedinstvenoj enološkoj manifestaciji na kojoj se moglo kušati više od 150 vrsti svjetskih, udomaćenih i autohtonih sorti vina te nekoliko najcjenjenijih vrsta sireva županijskih proizvođača.

„Zagrebačka županija je prva po mnogim stvarima, ali je zasigurno broj 1 u RH kada govorimo o brizi za svoje poljoprivrednike i o novcima koje za njih izdvaja“, rekao je Tolušić dodavši da Hrvatska nije vinska velesila u pogledu količine proizvedenog vina, ali jest što se tiče kvalitete. Podsjetio je i da Ministarstvo poljoprivrede ove godine izdvaja 70 milijuna kuna za sektor vinogradarstva.

„Sa svojih 5 milijuna trsova posađenih na više od 900 hektara površine Zagrebačka županija je u samom vrhu Republike Hrvatske prema broju vinara, vinskih etiketa, vinskih cesta i općenito vinogradarsko-vinskih projekata. Prednjačimo i prema broju registriranih OPG-ova, njih 15 tisuća, a tu kvantitetu prati i kvaliteta – naročito u sektoru vinogradarstva i vinarstva u kojem imamo bogatu tradiciju“, rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.

U sklopu Revije 33 vinara iz 9 vinogorja Zagrebačke županije predstavili su svoja vina sa zaštićenom oznakom izvornosti. Osim kušanja vrhunskih vina, za posjetitelje Revije su organizirane i dvije stručno vođene radionice – „Sir i vino“ na kojoj su posjetitelji mogli naučiti sve o pravilnom sljubljivanju tih dviju namirnica i „Pjenušci Zagrebačke županije“ na kojoj su imali priliku upoznati 10-ak proizvođača s područja Zagrebačke županije.

 src=

Prilikom svečanosti otvorenja Revije Kožić je istaknuo da će do kraja tjedna biti raspisani natječaji u poljoprivredi vrijedni 15 milijuna kuna, od kojih su neki već i u tijeku. „Ovogodišnja 1. revija najboljih vina Zagrebačke županije pružila je priliku domaćim vinarima za predstavljanje svojih proizvoda te ostvarivanje suradnje s drugim dionicima na tržištu, a ovakav tip promocije proizvoda planiramo nastaviti i s drugim našim poljoprivrednim proizvođačima“, naglasio je Kožić.

Posebne gošće ove Revije bile su slovenske vinske kraljice sa svojim vinima, zajedno s drugim slovenskim vinarima. Njima su dobrodošlicu poželjele bivše vinske kraljice iz Zagrebačke županije, na čelu s aktualnom Vinskom kraljicom Lucijom Fabek, a upravo je danas Zagrebačka županija raspisala natječaj za Vinsku kraljicu Zagrebačke županije za 2019. godinu. Natječaj je otvoren do 6. rujna ove godine i na njega se mogu prijaviti sve mlade poznavateljice vina s područja županije.

Također, prilikom otvorenja Revije podijeljena su šampionska odličja s 15. ocjenjivanja vina Zagrebačke županije, među kojima je titulu apsolutnog šampiona odnijela mješavina bijelih sorata – ledena berba 2014., OPG-a Đurinski.

 src=

Prethodni članakRaspisan natječaj za Vinsku kraljicu Zagrebačke županije za 2019.
Sljedeći članakSložna braća kuću grade
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.