Virus ptičje gripe ove je godine utvrđen na ukupno 65 gospodarstava u Hrvatskoj, na kojima je eutanizirano 3.419 kljunova peradi na 4 lokacije: u Mlaki Antinskoj, Križnici, Sopu Bukevskom i Špičkovini.

 

Iako su sva domaćinstva koja su zadovoljila uvjete već obeštećena sukladno broju i stanju peradi na dan eutanazije, Ministarstvo poljoprivrede svakom će gospodarstvu kojima je eutanazirana sva perad, dodijeliti po 30 pilenki starosti 18 tjedana.

 

Držanje ove peradi (18-tjedne pilenke) nije u sustavu potpora, a ovdje se mahom radi o malim poljoprivrednim gospodarstvima koje ne ostvaruju izravna plaćanja u poljoprivredi.

 

Dodjela pilenki domaćinstvima provodit će se sutra, 11. travnja 2017. godine u Mlaki Antinskoj i Križnici te u srijedu, 12. travnja 2017. godine u Sopu Bukevskom i Špičkovini.

 

Pilenke vrijednosti 92.500 kuna nabavljene su od proizvođača Mostina d.o.o. iz Glavica nedaleko Sinja, koji je bio u mogućnosti osigurati dovoljan broj kljunova pilenki starosti 18 tjedana, a koje brzo nesu jaja. Na farmi se godišnje proizvede oko 250.000 pilenki odličnog genetskog potencijala. Sva donirana perad cijepljena je protiv svih potencijalnih bolesti.

 

Održali smo obećanje i obeštetili gospodarstva kojima smo morali eutanazirati perad. Htio sam odmah dodijeliti žive životinje umjesto odštete u novcu, ali to tada nije bilo moguće zbog mjera kontrole virusa ptičje gripe. Sada je opasnost širenja virusa prošla, ukinuli smo zabranu držanja peradi na otvorenom, a dodjela 30 pilenki mali je znak novog početka za mala nekomercijalna gospodarstva“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić uoči početka akcije.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNasljednici u jednakim dijelovima
Sljedeći članakGabriela
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.