2016. Međunarodna godina mahunarki

169

Mahunarke pomažu u prevenciji raka, dijabetesa i koronarnih bolesti

Ujedinjeni narodi, odnosno FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) proglasili su 2016. godinu Međunarodnom godinom mahunarki kako bi se podigla svijest o važnosti i snazi proteina (bjelančevina) i zdravstvenim koristima svih vrsta graha i graška, potakla njihova proizvodnja i trgovina te nove i pametne upotrebe.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je da je Europski parlament zatražio rezolucijom od Europske komisije da u većoj mjeri informira države članice o svojstvima i dobrobitima prehrane bogate mahunarkama kako bi se potaknula njihova konzumacija budući da bi mahunarke poput slanutka, graška, graha i leće trebale biti sastavni dio zdrave prehrane jer sadržavaju velike količine aminokiselina i bjelančevina biljnog porijekla, da pomažu u prevenciji i držanju pod kontrolom kroničnih bolesti kao što su rak, dijabetes i koronarne bolesti, te pomažu u borbi protiv pretilosti i pozitivno utječu na okoliš jer sadržavaju brojne elemente koji poboljšavaju plodnost tla.

Iz podataka EUROSTAT-a iz srpnja 2015. godine vidljivo je kako je Hrvatska u 2014. godini proizvela 3 400 tona (3270 u 2015. godini) graška i graha na 2400 ha površine. Za usporedbu, Bugarska je proizvela 3000 tona na 2300 ha površine, Rumunjska 71 500 tona na 49 700 ha površine, Slovenija 1 500 tona na 700 ha površine, a Njemačka 283 700 tona na 92 400 ha.
 
U 2014. na području EU-28 suhe mahunarke su uzgajane na 1.5 milijuna hektara (1% ukupno obradive površine) i njihova proizvodnja je dosegla 3.2 milijuna tona. Proizvodnja graška i graha je iznosila po 1.3 milijuna tona svake kulture. Proizvodnja i površine zasijane mahunarkama značajno su se razlikovale između država članica.

Francuska je u 2014. bila najveći proizvođač suhih mahunarki (26.6% ukupne EU-28 proizvodnje). Francuska proizvodnja graška činila je gotovo polovicu (41%) ukupne proizvodnje graška svih država članica u 2014. godini, a za njom slijede Njemačka s 12.1% i Ujedinjeno Kraljevstvo s 9.8%. Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je vodeći proizvođač graha u 2014. čineći 35.1% ukupne proizvodnje država članica, a zatim slijede Francuska s 21.9% i Italija s 10.8%.

Španjolska je u 2014. s ukupno 432 200 ha imala najviše površina pod mahunarkama čineći gotovo trećinu ukupno zasijanih površina svih zemalja članica. To je gotovo dvostruko više zasijanih površina  nego u Francuskoj (245 500 ha).

Prema FAOSTAT-ovim podacima od 6. siječnja 2016.godine, a koji se odnose na 2013. godinu, ukupna svjetska proizvodnja mahunarki navedene godine iznosila je 5 212 349 tona (3 246 000 ukupna proizvodnja graška i graha EU za 2014. godinu, bez drugih mahunarki). Iz ovih podataka možemo zaključiti da je Europska unija vodeći svjetski proizvođač mahunarki.

U okviru Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) nema instrumenata posebno namijenjenih podupiranju proizvodnje mahunarki, ali postoji mogućnost podupiranja proizvodnje proteinskih usjeva u okviru dobrovoljnih proizvodno vezanih potpora.  

 

Izvor: info@petir.eu

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPrilog broja: Agroturizam – budućnost i prilika
Sljedeći članakMed izravno iz košnice
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.