Bartolovo je jedan od  lijepih vinogradarskih običaja koji se slavi na dan Svetog Bartola  – 24. kolovoza, nadnevak kad se u vinogradima podiže klopotec koji će tjerati čvorke i nagovijestiti da se bliži berba. Tada se s prijateljima uz veselicu, sočan zalogaj i staru kapljicu (ta valja već i bačve isprazniti) proslavlja u vinogradu.

Udruga vinogradara i vinara „Brina“ u suradnji sa TZ Grada Svetog Ivana Zeline, organizira  proslavu na bregu Belavine, iznad Kalinja, 24.kolovoza.

Nakon dobrodošlice gostima uz prigodnu zdravicu domaćina, Udruga „Brina“ među svojim članovima bira VINCILIRA i PUDARA na godinu dana, do slijedećeg Bartolova. Vincilirom se imenuje član udruge koji je kroz godinu pokazal najviše truda oko vina i vinograda. Pudarom se imenuje član udruge koji je najviše puta „bil pri kleti“ i tak čuval naše gorice. Postavlja se klopotec i strašilo, župnik blagoslovi vinograd. Na kraju pudar „pušta“ klopotec u rad i ruži z drvenu čegrtaljku.

KADA? 24. kolovoza 2022. u 16.30 sati;

GDJE? breg Belavine, iznad Kalinja.

Prethodni članakPrilagodba poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama
Sljedeći članakRadovi u masliniku u kolovozu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.