Na povijesnom mjestu za Bc Institut, u mjestu Botinec, održao se ”Dan otvorenih vrata Bc Instituta”,  na kojem su prisutni iz prve ruke mogli provjeriti kako izgledaju novi hibridi uljane repice te obići selekcijsko polje strnih žitarica na kojem je veliki broj sorata i linija strnih žitarica.
Ugodno druženje je započelo u 11 sati kada su prisutne pozdravili i ukratko se obratili predsjednik uprave Bc Instituta, dr. sc. Ivica Ikić, direktor marketinga dipl. ing. Đuro Lukić, Predstojnik zavoda za strne žitarice i krmno bilje mag. ing. agr. Marko Maričević te direktor sjemenarstva Bc Instituta dipl. ing. Kristijan Puškarić. 

Odmah nakon uvodnog dijela prisutni su se uputili na obližnja pokusna polja uljane repice gdje su postavljeni pokusi 8 hibrida. Bc Institut je 70- ih godina prošlog stoljeća bio pionir u uvođenju tada najboljih sorata uljane repice u našu zemlju. Sada ponovo razvija program uljane repice s renomiranom francuskom oplemenjivačkom kućom Caussade – Semences, a do sada je razvio dva hibrida uljane repice Memori CS i Sirtaki CS, a još 6 hibrida  je u ispitivanju.
Nazočni su imali prilike vidjeti još četiri najnovija eksperimentalna hidrida uljane repice te dva na tržištu poznata standarda (Standard 1 i Standard 2) stranih oplemenjivačkih kuća. 
Odmah na prvu moglo se primijetiti da se Memori i Sirtaki ističu po svojoj visini i zdravlju biljaka. Većina testiranih je visine 185 cm dok su spomenuta dva prosječne visine preko 2 metra. Naš domaćin Marko Maričević koji ima dugogodišnje iskustvo uzgoja uljane repice istaknuo je i kako su izvršena prebrojavanja te kako oba hibrida imaju više od 900 komušina po biljci te da se očekuju prinosi uvjerljivo preko 5 t/ha ako se u najkritičnijoj fazi raspoloženje ne promjeni kakva tuča ili nevrijeme. Istaknuo se i jedan testni hibrid CSZ 4042 koji je malo nižeg rasta, ali ima preko 1000 komušina po biljci. 
       
Nakon obilaska uljane repice okupljeni su obišli i selekcijska polja Bc strnih žitarica pod vodstvom Marka Maričevića te vidjeli sve već nadaleko poznate BC sorte strnih žitarica ( BC Anica, BC Mandica, BC Darija, BC Lorena), ali i nove nasljednike (BC Ljepotica, BC Opsesija). Ova živopisna imena strnih žitarica nisu slučajna te je davanje imena pojedinim sortama strnih žitarica vrlo zahtjevan posao, što zbog europske regulative, ali je i slučaj  da im je u Institutu ponekad ”lakše oplemeniti novu sortu nego dati novo ime”.
Saznali smo puno novosti, prikupili korisne savjete te se još jednom uvjerili kako je mukotrpan i težak rad na oplemenjivanju strnih žitarica. Sav taj uloženi trud i znanje rezultiraju izuzetno kvalitetnim materijalima kakve Bc Institut zasigurno ima. Druženje je završilo ručkom i ugodnim druženjem koje je organizirao domaćin, BC Institut.

                                                                                                              Gospodarski list

 

 

 


 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNajbolji županijski orači
Sljedeći članakPetrokemija proslavila 50. rođendan
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.