Krajem listopada u Obrovcu je održan 1. Mediteranski simpozij “DANI HRVATSKIH KRŠKIH PAŠNJAKA“ pod naslovom „Uloga i važnost krških pašnjaka u razvoju ekstenzivnog stočarstva na hrvatskom Kršu“. Simpozij su organizirali udruga „Hrvatski krški pašnjaci“ u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Europskim udruženjem za stočarstvo (EAAP) i Međunarodnim centrom za visoke studije Mediterana (CIHEAM).

Sudionici simpozija su imali priliku prisustvovati znanstvenom i stručnom programu s velikim brojem predavanja, okruglih stolova i rasprava o najnovijim i relevantnijim dostignućima istraživanja u području znanosti o životinjama i upravljanju prirodnim pašnjačkim resursima, kao i svim relevantnim problemima koji zaokupljaju poljoprivredne proizvođače na hrvatskom Kršu.

Simpozij je otvorio državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Tugomir Majdak.

Krški pašnjaci su iznimno vrijedan resurs koji je, unatoč svojim prirodnim ograničenjima, osnova kvalitetnog gospodarenja od strane poljoprivrednika u funkciji proizvodnje visokokvalitetne hrane.

Pašnjaci su nezaobilazan potencijal u mnogim aktualnim EU strategijama kojima je cilj smanjenje koncentracija ugljika (“carbon farming”) kojeg se smatra najodgovornijim za negativne klimatske promjene. Od 11.138 registriranih poljoprivrednika na područjima krških pašnjaka čak 93,5% je OPG-a., naglasio je Majdak.

Na simpoziju je bila prilika za razmjenu ideja i iskustava među poljoprivrednim proizvođačima,kao i znanstvenicima i stručnjacima iz Hrvatske i zemalja Mediteranskog bazena.

Očekuje se da će ishodi simpozija doprinijeti daljnjem razvoju poljoprivrede, a poglavito stočarstva na hrvatskom Kršu u skladu s međunarodnim standardima.

Prethodni članak41 novi ugovor za ulaganja vrijedna 96 milijuna kuna
Sljedeći članakTreba vezati kvalitetu proizvodnje pšenice uz potrebe pekarske industrije!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.