Hrvatska akademska, znanstvena, filozofsko-teološka, gospodarska kao i zakonodavna zajednica se već tradicionalno okupila na 14. međunarodnom Kongresu Hrvatskog tloznanstvenog društva. Kongres je održan od 12. do 16. rujna 2022. godine u Svetom Martinu na Muri. Na Kongresu je sudjelovalo oko 100 sudionika iz 9 zemalja EU i Republike Sjeverne Makedonije. Imali su 19 usmenih izlaganja, 32 poster prezentacije i 4 plenarna izlaganja.
Plenarni izlagači bili su: prof. dr. sc. Paulo Pereira s Environmental Management Centre, Mykolas Romeris University, Vilnius, prof. dr. sc. Zdenko Lončarić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, akademik Ferdo Bašić, profesor emeritus s Agronomskog fakulteta iz Zagreba i prof. dr. sc. Ordan Chukaliev prorektor za međunarodnu suradnju s Faculty of Agricultural Sciences and Food Ss. Cyril and Methodius University Skopje.
Aktualizacija problema i adaptacija na nove vremenske uvjete
Inovativan pristup pri organizaciji i realizaciji ovog Kongresa, kroz okrugli stol „Tloznanstvo u digitalizaciji poljoprivrede“ i radionicu „Knowhow: Degradacija tla i upravljanje tlom“, omogućio je aktualizaciju i bolje shvaćanje problema, uzroka i posljedica degradacije tla te adaptacije poljoprivredne proizvodnje na nove, nepovoljne klimatske uvjete. Daljnja izlaganja sudionika kongresa pružila su nove spoznaje, razmjenu znanja i tehnologija kao i bolje shvaćanje važnosti očuvanja samoga tla.
Poster sekcija bila je održana na otvorenom, u neposrednoj blizini rijeke Mure. Sve kako bi se sudionici uz opušteni boravak u prirodi mogli upoznati s istraživanjima i radovima ostalih sudionika. Također i kako bi se omogućila nova suradnja između pojedinaca. Sudionici su sudjelovali na izletu u Centar dr. Rudolfa Steinera. Tamo su se mogli upoznati s načelima biodinamičke proizvodnje kao alternative konvencionalnoj poljoprivredi. Na izletu na Mađerkin breg upoznavali su se sa specifičnostima Međimurskoga kraja.
Cilj 14. kongresa Hrvatskog tloznanstvenog društva bio je povezati sve sudionike poljoprivredne proizvodnje te omogućiti transfer iskustava, znanja i novih informacija. Sve kako bi se osigurala što održivija, otpornija te isplativija poljoprivredna proizvodnja. Također i kako bi se zaštitilo tlo od svakog oblika degradacije. Kako je to akademik Ferdo Bašić više puta istaknuo: “Tlo jest najbolje osiguranje budućnosti, ali i važan pripovjedač prošlosti. Kao takav mora biti zaštićen od svake ugroze kao zalog za buduće generacije.“
