U gradu Sveti Ivan Zelina 10. lipnja održana je u dvorani Kraluš 54. Izložba vina kontinentalne Hrvatske. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede i Zagrebačke županije, na početku koje su uspješnim vinarima uručene nagrade.

Naime, na ocjenjivanje stručnog povjerenstva od 18 članova, dobrih poznavatelja vina kontinentalne Hrvatske, pod vodstvom predsjednice komisije prof. dr. sc. Ane Jeromel, koje je održano prije Izložbe, pristigla su 374 uzorka vina. Nakon ocjenjivanja dodijeljeno je 106 zlatnih, 151 srebrna i 62 brončane medalje te 6 priznanja.

Spomenut ćemo samo najznačajnije:

  • Traminac izborna berba prosušenih bobica 2019., vino vinarije OPG Josip Rajaković proglašeno je šampionom 54. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske i šampionom vina Zagrebačke županije.
  • Nagrada „Ljerka Habuzin“ za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte kraljevina dodijeljena je vinu Kraljevina Zelina 2021., OPG-a Puhelek Purek.
  • Nagradu „Milan Pažić“ za najbolje ocijenjeno bijelo suho vino osvojila je Graševina 2020, Mons Aureus.
  • Nagrada „Pero Krznarić“, za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprevrela šećera, izuzev predikatnih vina, dodijeljena je vinu Chardonnay Principovac 2018., Iločki podrumi d. d.
  • Ostale nagrade pogledajte ovdje.

Stvaranje vina je svojevrsna umjetnost. Na dodjeli nagrada bile su spojene dvije: vinogradarstvo i glazba. Tako su velikom dvoranom odjekivali zvuci klavira i dvaju impozantnih glasova. Tako su nakon svake izvedbe, Voljen Grbac i Mirko Švenda zasluženo dobivali veliki pljesak.

Na ulazu u dvoranu bio je smješten izlagački prostor, a posjetitelji su umjesto kupljene ulaznice dobivali čašu s ugraviranim logotipom. Čaša je naravno poslužila za neograničeno kušanje vina. Kasnije je ostala kao draga uspomena na ovaj susret vinara i vinogradara te ostalih sudionika.

Uz dobru kapljicu idu i dobri zalogaji, a njih nije nedostajalo. U prekrasno osvijetljenom i cvijećem ukrašenom šatoru iza dvorane Kraluš, bila su poslužena autohtona jela spravljena od domaćih namirnica. Od kobasica, dimljene šunke i kuhanog bunceka; zapečenog graha, palente s čvarcima i krpica sa zeljem do pečene patke, odojka, telećih rolada i pohanih rolica s piletinom i šunkom, uz domaće štrudle od jabuka i sira te obilje voća kao desert.

Kako su odmicali sati, atmosferu je dodatno zagrijavala dobra glazba za koju su se pobrinuli Voljen Grbac i Mirko Švenda; Žiga & Žiga band. Vrijedni vinari širokog osmijeha na licima i zadovoljni posjetitelji mogli su na rastanku samo poželjeti dobru ovogodišnju berbu i jednako dobra, a možda još i bolja vina na idućoj „55. Izložbi vina kontinentalne Hrvatske“ u gradu Sveti Ivan Zelina. Ovo je ujedno i jedini grad u Hrvatskoj u kojem je tradicija održavanja vinskih izložbi stara više od jednog i pol stoljeća.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLedeni vjetar s jagodama
Sljedeći članakNovi Natječaj za proizvođačke organizacije vrijedan 10 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.