Pokretanje aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora (BGI) na nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj započelo je 2004. godine pristupanjem programu SEEDNet -a (South East European Development Network on Plant Genetic Resources, mreža koja je obuhvaćala 12 zemalja jugoistočne Europe, financiranim od švedske agencija Sida). Okončanjem programa SEEDNet 2010. godine i prestankom financiranja iz Državnog proračuna iste godine, došlo je do značajnog zastoja u provedbi aktivnosti očuvanja BGI. Većina sudionika je ipak nastavila provoditi određene aktivnosti, financirane iz različitih izvora, ali izostala je koordinacija ovih aktivnosti na nacionalnoj razini.

U lipnju 2013. godine, s ciljem obnavljanja provedbe aktivnosti vezanih uz očuvanje BGI na nacionalnoj razini, u Ministarstvu poljoprivrede osnovano je Povjerenstvo za biljne genetske izvore. Vlada Republike Hrvatske 31. listopada 2013. godine donijela je Odluku o donošenju Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj (Nacionalni program). Cilj Nacionalnog programa je doprinijeti nacionalnom razvoju, sigurnosti prehrane, održivoj poljoprivredi i održanju bioraznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora. Briga o biljnim genetskim izvorima je dugoročni proces, stoga je potrebno osigurati kontinuitet ovih aktivnosti, kao i njihovo financiranje. Prepoznata je važnost Programa, te su osigurana sredstva u Državnom proračunu za provedbu istoga, koja će biti raspodijeljena na 10 značajnih institucija u Republici Hrvatskoj koje u njemu sudjeluju. (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Bc Institut d.d., Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, H.Z.P.C. d.o.o., Podravka d.d., Poljoprivredni institut Osijek, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima)

Učinkovitom provedbom Programa postići će se da svi važni biljni genetski izvori u Republici Hrvatskoj budu identificirani, prikupljeni, opisani i očuvani u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena, te dostupni za korištenje, kao i da Republika Hrvatska ravnopravno sudjeluje u međunarodnim aktivnostima. Također, prepoznata je važnost očuvanja i zaštite autohtonih sorti poljoprivrednog bilja. Izmjenom Pravilnika o troškovima za usluge i postupke koje provodi Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo dodatno su smanjeni troškovi priznavanja čuvanih sorti (plaća se samo zahtjev za priznavanje u iznosu od 500,00 kn, održavanje na Sortnoj listi Republike Hrvatske je besplatno, te nema dodatnih troškova). Do danas je na Sortnu listu Republike Hrvatske (i na Zajedničku sortnu listu EU) upisano 16 čuvanih sorti povrća. (link:http://www.hcphs.hr/UserDocsImages/ZSR_2014/22_4_2014/SORTNA%20LISTA%20REPUBLIKE%20HRVATSKE%2014.04.2014.pdf)

U godišnjem programu aktivnosti za 2014. godinu, koji je donijelo Povjerenstvo za biljne genetske izvore za potrebe provođenja Nacionalnog programa predviđen je postupak upisa dvadesetak najvrednijih autohtonih sorata povrća na Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvanih sorti, te se planira osiguravati potrebne količine osnovnog sjemena za zasnivanje sjemenskih usjeva novopriznatih čuvanih sorti povrća. Dodatnim izmjenama Pravilnika o upisu sorti u Sortnu listu značajno je pojednostavljen upis autohtonih i tradicijskih sorata voćnih vrsta i vinove loze na sortne liste. U ovom trenutku se u Popisu sorta voćnih vrsta nalazi preko 70 autohtonih sorata, (link:http://www.hcphs.hr/UserDocsImages/ZSR_liste/13_5_2013/Popis%20sorti%20voćnih%20vrsta%202013.%20godine.pdf) dok se na Sortnoj listi vinove loze nalazi preko 90 autohtonih sorti vinove loze. (link: http://www.hcphs.hr/UserDocsImages/ZSR_liste/19_9_2013/Sortna%20lista%20%20vinove%20loze%202013.pdf)

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakStevija – najslađa biljka
Sljedeći članakJavne rasprave o odabiru hrvatskog modela poticaja u sklopu ZPP -a u Sisku i Karlovcu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.