Sto milijuna tona – toliko se hrane godišnje baci u Europi u kojoj je 125 milijuna ljudi suočeno s prijetnjom od siromaštva. No, zastupnici Europskog parlamenta odlučili su tome stati na kraj.

Marijana Petir, hrvatska eurozastupnica, potpisala je pisanu izjavu o doniranju neprodane jestive hrane dobrotvornim organizacijama kojom zastupnici Europskog parlamenta traže od Europske komisije i Vijeća da u suradnji s prehrambenim sektorom istraže mogućnost donošenja programa na razini EU-a kako bi se potaknulo supermarkete da neprodanu jestivu hranu daju dobrotvornim organizacijama. Izjava je prikupila podršku većine zastupnika Europskog parlamenta čime je službeno i usvojena.

Pisana izjava predstavlja još jedan doprinos suzbijanju gladi i siromaštva. U izjavi zastupnici ističu da svakom četvrtom Europljaninu prijeti siromaštvo, dok ih 16 milijuna oskudijeva u kvalitetnoj hrani te napominju kako se velik broj još uvijek jestivih prehrambenih proizvoda ne proda ili povuče iz prodaje te uništi. To se posebno odnosi na proizvode kojima istječe rok trajanja, artikle koji su ostali nakon privremenih akcija, voće i povrće čiji se izgled ne smatra standardnim itd.

 

U Hrvatskoj se baca 400.000 tona hrane

Marijana Petir je podsjetila da je Europski parlament već usvojio Rezoluciju o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na cirkularnu ekonomiju, koja uspostavljajući prijelaz na kružno gospodarstvo, uključuje i odredbe vezane upravo uz problem bacanja hrane te se usmjerava prema nultoj stopi otpada. Europska pučka stranka čija je Petir članica podnijela je i amandmane na ovu rezoluciju koji su usvojeni, a kojima se poziva Komisiju da u državama članicama potiče praksu da se u maloprodajnom prehrambenom sektoru proizvodi koji se ne prodaju podijele dobrotvornim udrugama kao i da pri provedbi procjene učinka novih relevantnih zakonodavnih prijedloga ocijeni njihov potencijalni učinak na otpad od hrane.

 

Upravo stoga se zastupnici zalažu da se supermarkete potakne da neprodanu jestivu hranu daju dobrotvornim organizacijama. Neke države već su poduzele mjere za poticanje doniranja neprodane hrane. Među njima je i Hrvatska u kojoj je krajem prošle godine ukinut PDV na donaciju hrane čime je omogućeno da se hrana donira dobrotvornim organizacijama koje će je dostaviti onima kojima je ona najpotrebnija, a bez plaćanja PDV-a na donaciju što je do sada uvelike onemogućavalo postupak donacije hrane. Procjena je da se u Hrvatskoj godišnje baci 400 000 t hrane dok svaki peti stanovnik Hrvatske živi na rubu siromaštva.

 

Izvor: www.petir.eu

.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNajnoviji prijedlozi za pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike donose pravedniji i transparentniji sustav kazni
Sljedeći članakOsiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.