Putem portala e-Savjetovanja, za javnu raspravu dostupan je Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu.

Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu (Narodne novine, br. 51/23) rok za zaprimanje jedinstvenih zahtjeva produžen je do 31. svibnja 2023. godine, a rok za zakašnjele zahtjeve do 26. lipnja 2023. godine. Također, mijenja se rok za izmjene jedinstvenog zahtjev ili odustajanje od njega u cijelosti ili djelomično za intervencije koje se odnose na površine sa 1. listopada na 1. studeni 2023. godine.


Korisnicima čiji se dio Jedinstvenog zahtjeva odnosi na mjeru mliječne krave, a gdje se Jedinstveni zahtjev podnosi kao automatski sustav za zahtjeve, u slučaju promjena broja grla prisutnih na poljoprivrednom gospodarstvu, dan podnošenja Jedinstvenog zahtjeva smatra se zadnji dan roka za podnošenje Jedinstvenog zahtjeva.


Navedena su pojašnjenja vezana za provedbu eko shema “Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina” i “Konzervacijska poljoprivreda”, kao i njihovih kombinacija s mjerama i intervencijama koje se odnose na ekološki uzgoj.
Smanjene su propisane minimalno proizvedene i isporučene količine sjemena za konvencionalnu i ekološku proizvodnju zbog vremenskih uvjeta, standarda koji se primjenjuju u proizvodnji sjemena te klimatskih promjena zbog čega je za očekivati da proizvedene količine neće biti na razini dosadašnjeg referentnog razdoblja i stoga su napravljene korekcije na određenim kulturama dok su na ostalim kulturama navedeni uvjeti već uzeti u obzir kod izrade Pravilnika.


Izmjenama je bolje pojašnjeno da korisniku ne može biti dodijeljena potpora za više intervencija unutar proizvodno vezanih plaćanja za istu površinu. Pojašnjene su kazne za neispunjavanje obveza kod eko shema i IAKS mjera ruralnog razvoja te su prilagođene kazne kod prekoračenja prijava vezanih za životinje s obzirom na prijavljeni broj životinja.


Izmijenjene su odredbe o sankcioniranju kršenja uvjeta prihvatljivosti za dobrobit životinja kod obveze povećanja podne površine na način da se plaćanje za prvo kršenje i prvo ponavljanje umanjuje za 10 % ako je odstupanje od nadstandarda do 10 %, za drugo ponavljanje 30 %, a pri trećem i četvrtom kršenju nema plaćanja. Ako je odstupanje veće od 10 % od nadstandarda, nema plaćanja.

Svoje prijedloge i mišljenja možete dati putem poveznice do  23. svibnja 2023. godine.

Prethodni članakSljedeći tjedan konferencija DANI SUNCA
Sljedeći članakSmještaj i držanje peradi u ekološkom uzgoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr