Od rijeka i jezera, do močvara i laguna, vlažna staništa kritična su za opstanak ljudi i prirode. Ipak, prema Izvještaju o stanju planeta svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, od 1970. godine izgubili smo trećinu svjetskih vlažnih staništa. Ona nestaju tri puta brže nego šume.

Uz slogan “Cijeni, čuvaj, obnovi – voli”, ovogodišnji Svjetski dan vlažnih staništa upozorava na važnost vlažnih staništa. Poziva čelnike na hitnu zaštitu, očuvanje i obnovu jezera, rijeka, močvara i tresetišta. Iskorištavanje, devastacija i ustaljen način upravljanja rijekama, ulaganje u štetne projekte i kontinuirana primjena već utvrđenih štetnih praksi moraju postati prošlost, kako bi se otvorila vrata za primjenu rješenja zasnovanih na prirodi.

Moramo očuvati i obnoviti ključna slatkovodna staništa diljem naše regije. Velik uspjeh postignut je prošle godine. Tada je UNESCO proglasio 5-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, Europsku Amazonu. Na njegovom smo proglašenju radili s brojnim partnerskim organizacijama i institucijama preko dva desetljeća. Ipak, istinski ćemo ga zaštititi samo ako napustimo neodržive prakse i povećamo ulaganja u obnovu slatkovodnih sustava. Oni su ključni saveznici u borbi protiv klimatskih promjena, ističe Zoran Mateljak iz WWF Adrije.

UN je prošle godine proglasio početak Desetljeća obnove ekosustava. Riječ je o globalnoj inicijativi sprječavanja, zaustavljanja i uklanjanja štete nanijete ekosustavima. Međutim, i poziv svima da budu dio generacije obnove i glasovi za zaštitu staništa koja nam osiguravaju izvore pitke vode, hrane, ali i podršku u aktivnostima koje su bitne za rast i razvoj zajednica koje su u suživotu sa njima.

Prvi Svjetski dan vlažnih staništa obilježio se potpisivanjem Ramsarske konvencije 1971. godine, u istoimenom gradu u Iranu. Tada je preko 160 država potpisalo Konvenciju o zaštiti vlažnih staništa od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica. Sam Dan Ramsara obilježava se od 1997. godine. Hrvatska je jedna od zemalja potpisnica Konvencije i u njoj se nalazi pet ramsarskih područja.

Prethodni članak100 milijuna kuna za obnovu od potresa
Sljedeći članakNovi programi pomoći poljoprivrednicima i ribarima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.