Gledan iz svemira, naš planet je plava kugla prepuna vode. No, svega je djelić ukupne vode na planetu iskoristiv za naš opstanak. Na Svjetski dan močvara i drugih vlažnih staništa upozoravamo na važnost njihovog očuvanja i obnove kako bi sačuvali izvore slatke vode i budućnost svih nas.

Od ukupne vode na Zemlji, samo je 2.5 % slatka voda, a od toga je manje od 1 % iskoristivo. Svega 0.3 % slatke vode se nalazi u rijekama i jezerima. Ostatak se nalazi u drugim vlažnim staništima poput močvara, bara, laguna, tresetišta. Nažalost, zbog ljudskog djelovanja te neodrživog i nekontroliranog ekonomskog razvoja, većina tih staništa u lošem je stanju. Zbog toga su dostupnost vode i njena kvaliteta u opadanju.

Na Svjetski dan močvara, koji se svake godine obilježava 2. veljače, upozoravamo kako moramo očuvati izvore slatke vode i njihove ekosustave ako želimo budućnost u kojoj je voda dostupna svima.

-Isušivanje močvara i jezera, kanaliziranje i pregrađivanje rijeka te ostali oblici neodrživog upravljanja vodama imaju ogromne posljedice za očuvanje bioraznolikosti, ali i za opstanak ljudi. Močvarna vegetacija doprinosi boljoj kvaliteti vode i djeluje kao filter koji umanjuje utjecaj različitih izvora onečišćenja. Tresetišta pohranjuju 30% kopnenog CO2, ublažavaju posljedice klimatskih promjena, a usluge ekosustava močvara višestruko su veće od npr. šumskih, rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

Očuvanje vlažnih staništa posebno je važno na otocima gdje je su izvori slatke vode puno manji i gdje će se posljedice klimatskih promjena puno više odraziti na svakodnevicu ako ne dođe do promjena.

Otočna vlažna staništa nekoć su imala vrlo važnu ulogu u razvoju i životu otoka. Danas su ona često zapuštena, devastirana i zaboravljena. U sklopu projekta MedIsWet – Očuvanje vlažnih staništa otoka Sredozemlja, terenskim istraživanjima mapirali smo i procijenili stanje 151 većeg vlažnog staništa na 31 otoku Jadrana. Iako je dio njih u dobrom stanju i pod određenom zaštitom, i dalje je velik broj onih kojima prijeti nestanak. Srećom, pojedine institucije prepoznale su važnost njihove obnove, istaknuo je Boris Lauš iz Udruge Hyla.

Jedna od njih je i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije – Natura Jadera. Prošle godine, u suradnji s Hrvatskim vodama te uz manji doprinos MedIsWet projekta, započela je obnovu lokve Sakarun na Dugom otoku. Navedena je lokva već prije dugog niza godina izgubila svoju funkciju, obrasla vegetacijom, korita ispunjenog viškom organskog materijala te gubitkom prostora uslijed širenja šikare i šume. Zbog navedenoga više nije mogla zadržavati vodu, zbog čega je počela gubiti i bioraznolikost (vodozemce, ptice močvarice, vretenca itd.). Stoga je vraćanje ove lokve u život odličan primjer kako lokalne inicijative mogu promijeniti negativan tijek događaja. Ove godine, udruga Hyla i Natura Jadera nastavljaju s obnovom otočnih vlažnih staništa, u sklopu čega će se očistiti i time poboljšati status ornitološkog rezervata i jednog od tri najveća jezera na otoku Pagu – Malog blata.

-Natura Jadera JU u svom svakodnevnom radu brine i skrbi za 13 zaštićenih područja od kojih su čak dva zaštićena u visokoj kategoriji ornitološkog rezervata (Kolanjsko blato, Veliko i Malo blato na otoku Pagu). Ta vodena otočna staništa su važna staništa za mnoge ugrožene i zaštićene vrste, a posebno za ptice. Od čak 268 vrsta ptica koje se mogu naći na otoku Pagu, 122 su selice kojima ova vodena staništa predstavljaju neophodno odmorište i hranilište (Bed&breakfast) na svom seobenom putu, rekla je Morana Bačić, stručna voditeljica Natura Jadera JU.

Moramo shvatiti kako je dostupnost vode i njena kvaliteta odgovornost svih nas te da svatko od nas može doprinijeti njenom očuvanju. Potreban nam je zaokret u dosadašnjem odnosu prema prirodi – umjesto uništavanja vrijeme je da počnemo obnavljati močvare, jezera i rijeke kako bi osigurali zajedničku budućnost i očuvali jedno od temeljnih ljudskih prava – pravo na čistu vodu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPostoji li održivi model obnove govedarstva nakon potresa?
Sljedeći članakIsplata prve rate potpora kreće 17. veljače
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.