Europska komisija danas je Hrvatskoj isplatila 818 milijuna eura za predfinanciranje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). To predstavlja 13 % ukupnog iznosa sredstava koja su predviđena za Hrvatsku u okviru RRF-a. Iznos pretfinanciranja potaknut će provedbu ključnih mjera ulaganja i reformi predviđenih u hrvatskom planu za oporavak i otpornost.

Hrvatska bi iz RRF-a trebala primiti ukupno 6,3 milijarde eura. Komisija će odobriti daljnje isplate na temelju provedbe ulaganja i reformi utvrđenih u hrvatskom planu za oporavak i otpornost.

Današnja isplata uslijedila je nakon nedavne uspješne provedbe prvih operacija zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU. Do kraja godine Komisija namjerava prikupiti ukupno 80 milijardi eura u okviru dugoročnih instrumenata, koji će se dopuniti kratkoročnim obveznicama EU-a, radi financiranja prvih planiranih isplata državama članicama u okviru instrumenta NextGenerationEU.

RRF je okosnica instrumenta NextGenerationEU. Njime će se za potporu ulaganjima i reformama u državama članicama osigurati 800 milijardi eura (u tekućim cijenama). Hrvatski plan dio je jedinstvenog odgovora EU-a na krizu izazvanu pandemijom bolesti COVID-19 kako bi Unija iz krize izašla snažnija poticanjem zelene i digitalne tranzicije i jačanjem otpornosti i kohezije naših društava.

Potpora ključnim transformativnim ulaganjima i projektima reformi

RRF-om će se financirati projekti ulaganja i reformi koji bi trebali snažno preobraziti hrvatsko gospodarstvo i društvo. U nastavku navodimo nekoliko takvih projekata.

Osiguravanje zelene tranzicije: u okviru hrvatskog plana uložit će se 728 milijuna eura za potporu održivoj mobilnosti modernizacijom željezničkih pruga, razvojem autonomnih električnih taksija s popratnom infrastrukturom prilagođenom osobama s invaliditetom, postavljanjem 1 300 stanica za punjenje električnih vozila i uvođenjem vozila i plovila s nultim emisijama.

Potpora digitalnoj tranziciji planom će se osigurati 126 milijardi eura za poboljšanje digitalne povezivosti ruralnih područja povećanjem nacionalne pokrivenosti širokopojasnom gigabitnom mrežom u ruralnim područjima i izgradnjom infrastrukture elektroničkih komunikacija. Uložit će se i 287 milijuna eura za potporu digitalnoj tranziciji javne uprave, uključujući digitalizaciju pravosudnog sustava, interoperabilnost vladinih informacijskih sustava, uvođenje digitalne osobne iskaznice, uvođenje pametnih oblika rada i uspostavu jedinstvene točke za pristup svim elektroničkim uslugama javne uprave.

Jačanje gospodarske i socijalne otpornosti: planom će se osigurati 739 milijuna eura za poboljšanje poslovnog okruženja smanjenjem administrativnog opterećenja i regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge te povećanjem pristupa financiranju za poduzeća. Previđeno je i 200 milijuna eura za povećanje učinkovitosti javnog sektora i pravosuđa. U okviru tog plana uložit će se i 277 milijuna eura za potporu zapošljavanju i socijalnoj uključenosti preoblikovanjem aktivnih politika tržišta rada radi poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja, financiranjem vaučera za programe osposobljavanja i usavršavanja, poboljšanjem primjerenosti, usmjerenosti i obuhvata socijalnih naknada te razvojem novih socijalnih usluga.

Izjave članova Kolegija

Predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je:

Sretna sam što će Hrvatska dobiti svojih prvih 818 milijuna eura iz instrumenta NextGenerationEU. Hrvatska bi ukupno trebala primiti 6,3 milijarde eura. To je čini najvećim primateljem sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u odnosu na veličinu gospodarstva. Planom će se poduprijeti ključne mjere koje će pridonijeti izgradnji zelenije i digitalnije budućnosti za sve hrvatske građane. To uključuje reforme i ulaganja kojima se promiče energetska učinkovitost, održiva mobilnost i bolja povezivost. Također i kojima se poboljšava digitalizacija javnog i privatnog sektora i povećava učinkovitost pravosuđa. Spremni smo pomoći Hrvatskoj da osigura punu provedbu mjera uključenih u taj ambiciozan plan.

Povjerenik za proračun i administraciju Johannes Hahn izjavio je: 

Odlična je vijest da sredstva prikupljena u okviru instrumenta NextGenerationEU i dalje brzo stižu do naših država članica. To je jasan dokaz da EU ostvaruje konkretne rezultate na terenu. Siguran sam da će naša potpora uskoro biti vidljiva u zelenim i digitalnim projektima koje će Hrvatska provesti u korist svojih građana i za našu zajedničku budućnost.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: 

Ova prva isplata u iznosu od 818 milijuna eura označava početak povijesnog priljeva sredstava EU-a u Hrvatsku. Ona će joj pomoći da ponovno pokrene gospodarstvo nakon pandemije. Uspješna provedba plana za oporavak i otpornost Hrvatskoj će omogućiti da primi 6,3 milijarde eura. To čini 11,6 % iznosa njezina BDP-a za 2019. Tim će se novcem poduprijeti ključne reforme za poticanje digitalizacije, modernizaciju energetske, prijevozne i vodoopskrbne infrastrukture i napredak u klimatskoj tranziciji i zaštiti okoliša.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJabuke prvi proizvodi označeni znakom Dokazana kvaliteta – Hrvatska
Sljedeći članakStrojevi na gospodarstvu za jesen i zimu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.