Na poziv Marijane Petir, europalramentarke i  potpredsjednice HSS-a, u subotu 19.12.2015. na imanju Moslavačke priče, održalo se simbolično kićenje božićnog drvca i zajednički ručak dužnosnika HSS-a i predstavnika medija i drugih gostiju s kojima zastupnica najčešće surađuje. Prilika je to bila i da se obilježi dan Hrvatske seljačke stranke, koja ove godine slavi 111. godinu od osnutka.

Tom prilikom Petir je pozdravila okupljene i zahvalila im na dolasku, spomenuvši kako je iza nje jedna iznimno teška godina. Zastupnica Petir svojom aktivnošću u Europskom parlamentu želi pomoći hrvatskim poljoprivrednicima, što nije nimalo lagan posao. Posebno je ponosna na usvojeni amandman kojim se daje preporuka svim državama članicama da uvedu minimalnu nacionalnu mirovinu koja ne smije biti niža od praga siromaštva što u Hrvatskoj iznosi 1.850,00 kuna. Obzirom da velik broj umirovljenika živi na rubu egzistencije, ovo je hvalevrijedna zasluga. Također, Petir se založila sa svojim kolegama iz EPP-a da Europska komisija poljoprivrednicima, tj. proizvođačima jabuka, mandarina i mlijeka,  isplati obeštećenje jer su izgubili tržište, i u tome je uspjela. Zbog krize koja je najviše pogodila proizvođače mlijeka, njima je za pomoć odobren krizni program u iznosu 500 milijuna eura. Hrvatska je dobila i subvenciju iz Europske unije za zdrave obroke djeci, a brojne su i druge aktivnosti poput inicijative da se cijelu Alpe-Adria regiju proglasi slobodnom od GMO-a kako bi se zaštitila biološka raznolikost, domaća proizvodnja hrane i turizam.

G.L.


 src= width=

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNezadovoljstvo odgovorom trgovca na prigovor i reklamaciju proizvoda
Sljedeći članakTužba za smetanje posjeda stana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.