Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir, sudjelovala je na obilježavanju 125. obljetnice poslovanja Bc Instituta. Tom je prilikom čestitala direktoru Ivici Ikiću kao i svim djelatnicima Instituta ovu veliku obljetnicu. Zahvalila im je što kroz svoj rad, znanje i stručnost, proizvode hrvatsko sjeme. A to je sjeme, kako je istaknula Petir, bez GMO-a, što je naša konkurentska prednost.
–Upravo na inicijativu Odbora za poljoprivredu, Hrvatski sabor usvojio je Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a. S njom je pozvao zemlje u okruženju da zauzmu isti pristup kao i Hrvatska – i budu GMO-free. Time podržavamo održivu poljoprivredu i turizma, čuvamo biološku raznolikost, naše prirodne ljepote i biotički suverenitet, rekla je Petir.
Podsjetila je kako se poljoprivredna proizvodnja nalazi u izazovnim vremena. Kako zbog geopolitičke situacije, agresije Rusije na Ukrajinu kao tako i zbog klimatskih promjena. Istaknula je da hrvatski znanstvenici i stručnjaci u suradnji s hrvatskim poljoprivrednicima i cijelim sektorom u stanju su odgovoriti na te izazove. Također i osigurati dostatnu proizvodnju hrvatskog sjemena koje je preduvjet za proizvodnju hrvatske hrane.
Kvalitetno sjeme i sadni materijal i dostupnost poljoprivrednog zemljišta osnovni su preduvjeti za uspješno bavljenje poljoprivredom. Iz tog razloga se Odbor aktivno uključio u poboljšanje Zakona o sjemenu i Zakona o poljoprivrednom zemljištu. U njima je posebno izražena potpora proizvodnji hrvatskog sjemena.
Malim proizvođačima, koji koriste sjeme s poljoprivrednog gospodarstva za vlastite potrebe, ne ograničava se korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe. Također se ne ograničavaju ni načela ekološke proizvodnje. Dodatni bodovi pri ostvarivanju prava na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta osigurani su za sjemensku proizvodnju.
Inicijative izrečene na sjednicama Odbora za poljoprivredu potaknule su raspisivanje natječaja kroz koje je 50 milijuna kuna bilo namijenjeno sektoru sjemenske proizvodnje, a 20 milijuna kuna sektoru rasadničarske proizvodnje. U tijeku je i javno savjetovanje o Programu potpore proizvođačima sjemenskog kukuruza vrijednog 7,5 milijuna kuna.
