U Europskom parlamentu u Strasbourgu 14.1.2019. je održana zajednička sjednica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za industriju, istraživanje i energetiku Europskog parlamenta na kojoj se raspravljalo o napretku provedbe Europske strategije za šume. Na sjednici je sudjelovao i povjerenik Phil Hogan, a njezino je održavanje inicirala zastupnica Marijana Petir s još nekoliko kolega zastupnika, članova Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Strategijom su obuhvaćana dva ključna cilja za 2020. Prvi je osigurati da se svim šumama u EU-u upravlja u skladu s načelima održivog upravljanja šumama i drugi jačati doprinos EU-a promicanju održivog upravljanja šumama (SFM) i smanjenju krčenja šuma na globalnoj razini.

Zastupnica Petir u svom je obraćanju još jednom adresirala problem važnosti razminiranja minski sumnjivih šumskih površina u Hrvatskoj i potrebe financijske podrške Europske unije. Kazala je kako je u Hrvatskoj 47% teritorija pokriveno šumama te one imaju veliki značaj za hrvatsko gospodarstvo. Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj, značajan dio šuma našao se pod okupacijom zbog velikosrpske agresije te je devastiran, opljačkan ili pak miniran.

„Danas, 27 godina kasnije, u Hrvatskoj je još pod minama 355,6 km² površine od čega 97% otpada na šumska područja. Zahvaljujući i ‘omotnici za razminiranje poljoprivrednog zemljišta’ u okviru Zajedničke poljoprivredne politike dosad je razminirano gotovo cjelokupno poljoprivredno područje u Hrvatskoj“, kazala je Petir.

Upravo potaknuta tim iskustvima uspješne provedbe razminiranja poljoprivrednog zemljišta, Petir smatra da bi EU trebala nadalje pomagati Hrvatskoj i u razminiranju šumskih površina. Hrvatskoj je potrebno 459 milijuna eura da taj posao dovrši do 2026. godine. Od 1998. do 2018. u čišćenje Hrvatske od mina uloženo je čak 727,3 milijuna eura. Najviše novca potrošeno je iz državnog proračuna, a radi se o iznosu od 417 milijuna eura. Od 2008. do 2018. uloženo je 400 milijuna eura od čega je iz državnog proračuna 235 milijuna eura, dok je iz europskih fondova uloženo 74 milijuna eura.

Europska unija dosad je za razminiranje u trećim zemljama izdvojila više od 300 milijuna eura, a na taj iznos države članice izdvojile su još dodatno 300 milijuna eura.

Za pomoć EU u provedbi programa razminiranja Petir podržali su zastupnici ovog Odbora prilikom posjeta delegacije Hrvatskoj u rujnu 2017. te je stoga povjerenika Hogana pitala je li Komisija spremna sufinancirati program razminiranja šumskih površina u Hrvatskoj.  Povjerenik Hogan izrazio je spremnost Komisije da pomogne u razminiranju šumskih površina u Hrvatskoj ukoliko Vlada Republike Hrvatske u okviru budućeg strateškog plana navede razminiranje šuma kao prioritet kako bi se to pitanje kroz sljedećih 6-7 godina riješilo.

Na sjednici su na poziv zastupnice Petir sudjelovali i predstavnici Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec.

 

Gospodarski list

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakJaffa u oblatnama
Sljedeći članakPovećane kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u poljoprivredi za 2019. godinu
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.