Četvrti po redu međunarodni znanstveno-stručni skup Hrvatskog agroekonomskog društva „Inovacije i agrobiznis: klimatske promjene i održiva bioekonomija“, održan je u petak 25. studenoga 2022. godine. Skup je održan na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Skup je otvorila i prigodnim riječima pozdravila sudionike predsjednica organizacijskog odbora doc.dr.sc. Mateja Jež Rogelj, moderatorica uvodnih predavanja. Predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva prof. dr. sc. Marija Cerjak poželjela je svima dobrodošlicu. Zahvalila se suorganizatorima skupa: Hrvatskoj akademiji poljoprivrednih znanosti, Međunarodnoj mreži MBA Agribusiness and Commerce (standing committee of ICA), Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč, Agronomskom fakultetu u Zagrebu te Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Skup su pozdravili predstavnici Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč. Nakon što se zahvalila sponzorima ovogodišnjeg skupa, a to su Distributivni centar za voće i povrće d.o.o., Four Wheel coffee roasters, Vinarija Jarec Kure, Erste banka, Udruga Istarska web tržnica i Cedekap d.o.o., moderatorica je najavila uvodna predavanja koja su bila posvećena klimatskim promjenama i prilagodbi poljoprivrede na iste.
Prvo pozvano predavanje pod nazivom „Promjene u agroklimatskim uvjetima na području Hrvatske u posljednjih 60 godina“ održao je voditelj odjela za agrometeorološka istraživanja pri DHMZ-u dr.sc. Mislav Anić. Ukazao je na promjene koje dovode do sve toplije i sušnije klime u Hrvatskoj, a prema projekcijama takav će se trend nastaviti. Stoga je, prema njegovim riječima, nužno prilagoditi proizvodnju hrane novim uvjetima, a to znači i povećanje troškova proizvodnje.
Drugo pozvano predavanje održala je dr. sc. Smiljana Goreta Ban s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, pod naslovom „Klimatske promjene: ograničenja i izazovi u hortikulturi“. Prikazala je rezultate istraživanja u kojima se primke tradicijskih kultivara razlikuju u otpornosti na visoke temperature, sušu te kombinirani stres, te pokazala markere otpornosti koje su identificirali i koji se mogu koristiti u ranoj fazi rasta biljke. Ukazala je na mogućnost ublažavanja gubitaka prinosa odabirom sorte, rokovima sadnje te normom navodnjavanja. Istaknula je kako su članovi poljoprivrednih gospodarstava i predstavnici službi za poljoprivredu koje su anketirali svjesni klimatskih promjena, međutim razlikuju se prema ocjeni izraženosti pojedinih promjena te potrebnim mjerama prilagodbe. Stoga je nužno uskladiti očekivanja poljoprivrednika s mogućnostima koje službe za poljoprivredu mogu pružiti.
Predavanje pod naslovom „Energetska tranzicija grada uz podršku građana“ održala je Sanela Mikulčić Šantić iz KLIK energetske zadruge. U svom izlaganju je prikazala pozitivan primjer energetske tranzicije i uključivanja građana u aktivno sudjelovanje na primjeru Križevaca.
Posljednje pozvano predavanje „Sustav prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS)
snažan poticaj razvoju“ održao je Silvio Šimon iz Ministarstva poljoprivrede. U predavanju je prikazao što je AKIS i kako funkcionira, koja su mu obilježja u Hrvatskoj i što se planira u budućnosti.
Sudionici skupa su kroz vrlo aktivnu raspravu iskazali interes za temama prikazanim u pozvanim predavanjima.
Nakon održanih pozvanih predavanja skup je nastavljen usmenim izlaganjima sudionika te poster sekcijom. Održane su prezentacije tridesetak pristiglih radova iz Srbije, Grčke, Poljske i Hrvatske, a među sudionicima konferencije bili su i agrarni ekonomisti iz Sjeverne Makedonije i Slovenije. Znanstvenici i stručnjaci izmijenili su svoja znanja i iskustva iz područja primjene inovacija u agrobiznisu. Prezentirani radovi pokrili su različita tematska područja kao što su održivo biogospodarstvo, označavanje hrane i očekivanja kupaca, vrednovanje usluga ekosustava, održivo financiranje te ruralni turizam u funkciji revitalizacije ruralnog područja. Poseban je naglasak stavljen na inovacije kroz projekte digitalizacije savjetodavnih službi, povezivanja poljoprivrednih proizvođača i pokazivanja pametnih poljoprivrednih praksi.
I ovogodišnji skup Inovacije i agrobiznis je pokazao da postoji potreba za okupljanjem znanstvenika i stručnjaka s ciljem aktivne rasprave o daljnjem razvoju poljoprivrede te posebice o ulozi inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
Zahvaljujemo svim sudionicima i sponzorima te zakazujemo susret i sljedeće godine!
