U Službenom listu Europske unije, L 187, od 15. srpnja 2015. objavljena je PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1149 Đľd 1. srpnja 2015. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres (ZOI)) i PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1150 Đľd 1. srpnja 2015. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Neretvanska mandarina (ZOI)).

Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, još dvije oznake čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

 

EKSTRA DJEVIČANSKO MASLINOVO ULJE CRES – OZNAKA IZVORNOSTI

Proces zaštite naziva „Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres“ (ZOI) započeo je u srpnju 2009. godine, kada je Udruga za razvitak poljoprivrede i agro-turizma „Ulika“ Cres podnijela  Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake izvornosti naziva „Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres“. Ministarstvo poljoprivrede je u srpnju 2012. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake izvornosti čime je naziv „Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres“ postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U veljači 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake izvornosti „Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres“ na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv „Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres“ upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Proizvodnja i prerada maslina te skladištenje i punjenje „Ekstra djevičanskog maslinova ulja Cres” ograničeno je na područje otoka Cresa. „Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres” je ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiveno izravno iz ploda masline koji moraju potjecati od sorti slivnjača i/ili plominka u najmanjem udjelu od 90 %, a ostatak do 10 % mogu potjecati od drugih sorti. Posebnost „Ekstra djevičanskog maslinova ulja Cres” uvjetovana je specifičnim pedološko – klimatskim uvjetima otoka Cresa, genetskim karakteristikama korištenih sorti te vještinom berbe i prerade maslina koje posjeduje lokalno stanovništvo. Senzorska svojstva „Ekstra djevičanskog maslinova ulja Cres” odlikuju se blago ili srednje izraženom pikantnošću i gorčinom, a ponekad i mirisom trave. Danas se uzgojem maslina bavi većina otočnih obitelji pa maslinarstvo predstavlja poljoprivrednu granu od važnog ekonomskog značaja na otoku. Specifičnost uzgoja maslina na otoku Cresu predstavlja ispaša ovaca u maslinicima, koje, u nemogućnosti provedbe odgovarajućih agrotehničkih mjera, sprječavaju zarastanje površina i doprinose očuvanju vlage u tlu.

 

NERETVANSKA MANDARINA – OZNAKA IZVORNOSTI 

Zaštita naziva „Neretvanska mandarina“ (ZOI) započela je u svibnju 2013. godine podnošenjem zahtjeva za registraciju naziva od strane Neretvanske udruge voćara „Mandarina“ Opuzen Ministarstvu poljoprivrede, a koje je u rujnu 2013. godine, donijelo

Rješenje o registraciji oznake izvornosti naziva „Neretvanska mandarina“. Tako je i ovaj naziv postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. Zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake izvornosti „Neretvanska mandarina“ na razini Europske unije, Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji u travnju 2014. godine te se nakon završene europske procedure, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv „Neretvanska mandarina“ upisuje u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

„Neretvanska mandarina“ proizvodi se u području doline Neretve koje sa sjevera graniči s Bosnom i Hercegovinom, s juga je omeđeno obalnom crtom Jadranskog mora. S istočne, jugoistočne i sjeverozapadne strane dolina Neretve je odijeljena Dinarskim planinskim lancem. Proizvodnja Neretvanske mandarine uključuje područje koje obuhvaća gradove Metković, Opuzen i Ploče te općine Slivno, Kula Norinska i Zažablje. Plod „Neretvanske mandarine” je sočan, bez sjemenki, narančaste boje, izdijeljen na kriške koje se međusobno lako odvajaju, blago kiselkastog, osvježavajućeg okusa  sa slatkom notom. Oblik ploda varira od spljoštenog do okruglo spljoštenog. Boja kore ploda je promjenjiva ovisno o stupnju zrelosti, svjetlo-zelene boje koja postupno prelazi u svjetlo-žutu, zlatno-žutu, odnosno narančastu boju. Miris je blag, uravnotežen i osvježavajući.  „Neretvanska mandarina” je specifičan proizvod, na čije posebnosti osim djelovanja interakcije okoliša (klima, položaj i reljef) utječe i dugogodišnja tradicija proizvodnje koja je, uz primjenu novih znanja i tehnologija, značajno doprinijela ne samo širenju uzgoja mandarina u dolini Neretve u proteklom desetljeću nego i povećanju kvalitete. Unatoč brojnim promjenama u agrotehnici, sačuvani su svi bitni elementi prostora i tradicionalnog uzgoja. To se prije svega odnosi na ključne pomotehničke radnje (rezidba, oblikovanje krošnje, odstranjivanje divljih izboja, odstranjivanje plodova na mladim nasadima), koje se još uvijek obavljaju isključivo ručno.

U Službenom listu EU, radi procedure prigovora na europskoj razini, objavljeni su i zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla „Baranjski kulen“, zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla „ Lički krumpir“, zahtjev za registraciju oznake izvornosti „Istarski pršut“/ „Istrski pršut“ i zahtjev za oznaku izvornosti „Varaždinsko zelje“. Također, period prigovora na razini Europske unije vezano za zahtjev za registraciju oznake izvornosti  „Ogulinski kiseli kupus“ / „Ogulinsko kiselo zelje“ istekao je 10. srpnja ove godine. Ovi proizvodi, ukoliko Europska komisija ne zaprimi niti jedan prigovor, biti će slijedeće registrirane hrvatske oznake na razini Europske unije.

 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćna savijača
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.