U Službenom listu Europske unije, L 180/1, od 06. srpnja 2016. objavljena je PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1081 od 22. lipnja 2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Krčko maslinovo ulje -ZOI).

 

Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena, Ličkog krumpira, Istarskog pršuta/Istrskog pršuta, Drniškog pršuta, Dalmatinskog pršuta, Poljičkog soparnika/ Poljičkog zeljanika/ Poljičkog uljenjaka i Zagorskog purana još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

Proces zaštite naziva „Krčko maslinovo ulje“ (ZOI) započeo je u siječnju 2014. godine, kada je Udruga maslinara Krka “Drobnica“ podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake izvornosti naziva „Krčko maslinovo ulje“. Ministarstvo poljoprivrede je u travnju 2015. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake izvornosti čime je naziv „Krčko maslinovo ulje“ postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2015. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake izvornosti „Krčko maslinovo ulje“ na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv „Krčko maslinovo ulje“ upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

 width=

 Proizvodnja „Krčkog maslinova ulja“ odvija se isključivo na području otoka Krka i manjih otočića koji se nalaze unutar administrativnih granica otočnih jedinica lokalne samouprave grad Krk i općina: Baška, Vrbnik, Punat, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj.

„Krčko maslinovo ulje“ je ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiveno izravno iz ploda masline isključivo mehaničkim postupcima od autohtonih krčkih sorti maslina: Debela, Naška, Rošulja i Slatka koje moraju biti zastupljene pojedinačno ili zajedno u najmanjem udjelu od 80%. Za proizvodnju “Krčkog maslinovog ulja” mogu se koristiti i sorte koje se nalaze na definiranom zemljopisnom području, ali ne u udjelu većem od 20%  i koji nema utjecaja na kvalitetu proizvoda.

Otok Krk je hrvatski najsjeverniji otok i utjecaj kontinenta na klimatske uvjete mediteranskog područja je tu najizraženiji, a poznato je da masline uzgojene u takvim područjima daju ulja s visokim sadržajem oleinske kiseline i polifenola koji štite „Krčko maslinovo ulje“ od kvarenja, te mu daju svježinu i aromatičnost. Tijekom zime niske temperature, čak i pojava snijega, a ljeti visoke temperature, suša i škrti tereni stvaraju biološki stres na koji maslina odgovara stvaranjem, sekundarnih metabolita-polifenola, visokovrijednih komponenti koje daju specifičnost „Krčkom maslinovom ulju“.

Pikantnost i gorčina pozitivne su osobine „Krčkog maslinovog ulja“, a posljedica su visokog sadržaja polifenola koji posjeduju i antioksidativna svojstva i štite ulje od kvarenja uslijed oksidacije.

Međusobno djelovanje lokalnih prirodnih faktora, autohtonih sorti, ljudskih čimbenika i tradicije maslinarstva i uljarstva dalo je proizvod pod  nazivom „Krčko maslinovo ulje“ čije su osobine jedinstvene za cijelo područje otoka Krka.

 

Prilikom stavljanja u promet svaka pakovina mora imati i znak. Pravo na uporabu znaka, pod jednakim uvjetima, imaju svi korisnici oznake koji na tržište stavljaju proizvod koji je sukladan Specifikaciji proizvoda.

 

 

 

Prethodni članakKako podići tužbu za isplatu protiv glavnog dužnika kredita?
Sljedeći članakKoja su moja prava za prodaju imovine koju dijelim?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.