Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i  ruralnom razvoju započela je s isplatom 750 milijuna kuna predujma za izravnu potporu poljoprivrednicima za proizvodnu 2015. godinu. Riječ je o isplati 50% EU dijela potpore, a ona se odnosi na potporu po površini (osnovno i zeleno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje te plaćanje za mlade poljoprivrednike). Proizvodno-vezana potpora nije predmet ove isplate. U 2016. godini predviđene su dvije isplate izravnih plaćanja za proizvodnu 2015. godinu, jedna u prvom kvartalu 2016. godine, a druga zaključno sa 30. lipnja 2016. godine.

Isplata potpore u poljoprivredi do iznosa od 50.000 kuna oslobođena je od ovrhe, pa će Agencija za plaćanja svim korisnicima potpora koji su otvorili zaštićene račune na iste izvršiti isplatu. U ovoj isplati neće biti prijeboja dugovanja.

Podsjetimo, od ove godine, reformom Zajedničke poljoprivredne politike EU 2015-2020, uveden je novi sustav izravne potpore poljoprivrednicima, pa se od 2015. godine izravna plaćanja dodjeljuju samo aktivnim poljoprivrednicima koji imaju najmanje jedan hektar poljoprivrednog zemljišta i koji se u obavljanju poljoprivredne djelatnosti pridržavaju postupaka kojima se štiti okoliš, zdravlje ljudi, životinja i bilja. Izravna plaćanja se sastoje od sljedećih mjera:

A) Potpora po površini (proizvodno-nevezana; po hektaru bez obzira na vrstu kulture):

  • Osnovno plaćanje
  • Zeleno plaćanje
  • Preraspodijeljeno plaćanje (za prvih 20 hektara)
  • Plaćanje za mlade poljoprivrednike (za 25 hektara).

Napomena: Ove potpore se nadovezuju jedna na drugu, odnosno jedna ne isključuje drugu.

B) Proizvodno-vezana potpora:

  • Stočarstvo (Krave u proizvodnji mlijeka, Tov goveda, Ovce i koze)
  • Biljna proizvodnja (Voće, Povrće, Šećerna repa, Krmni proteinski usjevi).


Uz navedene potpore, za proizvodnu 2015. godinu (isplata u 2016. godini), poljoprivrednici će još ostvariti i državnu potporu (Integrirana proizvodnja, Maslinovo ulje, Duhan, Mliječne krave, Rasplodne krmače, Izvorni i zaštićeni kultivari bilja) te potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja:

  • Mjera 10. Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
  • Mjera 11. Ekološki uzgoj
  • Mjera 13. Plaćanja područjima s prirodnim i ostalim ograničenjima.
Prethodni članakObavijest za proizvođače mandarina
Sljedeći članakUzgoj kestena iz sjemena
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.