Prije više od deset godina, populacije vrsta bile su smanjene za 30 % u odnosu na 1970. Danas pričamo o 69 %… Dok se obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti, što u Hrvatskoj kolidira i s Danom zaštite prirode, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava na dramatičan pad bioraznolikosti u svijetu.

Prije pola godine usvojen je Globalni okvir za bioraznolikost Kunming-Montreal, kojim se svijet obvezao na zaustavljanje i poništavanje gubitka biološke raznolikosti do 2030. Unatoč toj nadi koju smo iščekivali dugi niz godina, gorak okus današnjem slavlju ipak daju znanstveni podaci. Prema WWF-ovom posljednjem Izvještaju o stanju planeta, populacije divljih vrsta u prosjeku su manje za 69% od 1970. godine, a posebno se ističupopulacije slatkovodnih vrsta koje su smanjene za 83%.

-Sada kada imamo globalni sporazum, potrebna je hitna akcija! Ne smijemo dozvoliti da se ponovi situacija s pariškim klimatskim dogovorom, koji je godinama čekao na provedbu. Znanost je jasna, stanje prirode ozbiljno je narušeno, a donositelji odluka zaštitu prirode čim prije moraju uvrstiti u prioritetne teme, ističe Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija u WWF Adriji.

Bioraznolikost je mreža života na zemlji. Čak 80 % ljudi koji žive u ruralnim područjima u zemljama u razvoju oslanja se na tradicionalne biljne lijekove za osnovnu zdravstvenu skrb. Više od 70 % prirodnih površina prenamijenjeno je u obradive površine. Bacanjem čak 40 % hrane na globalnoj razini, uzalud smo uništili tu bioraznolikost.

 -Gubitak bioraznolikosti velika je prijetnja za sve nas. Tu treba posebno istaknuti i poslovni sektor koji snosi poveći dio krivnje i vrijeme je da se uključe u zaustavljanje uništavanja biološke raznolikosti. Zajedno s vladama, oni bi trebali osigurati sredstva koja će osigurati provedbu Globalnog sporazuma i život u skladu s prirodom. WWF nudi ekspertizu i alate da pomogne korporacijama, ali nam iznad svega, uz odlučnost, trebaju i konkretne mjere, dodaje Boić Petrač.

Podsjetimo, prije nešto više od deset godina WWF-ov Izvještaj o stanju planeta pokazivao je da su populacije vrsta smanjene za oko 30 % u odnosu na 1970. godinu. Danas govorimo o čak 69 %! Ubrzani tehnološki i industrijski razvoj, ali prije svega nebriga vlada, kompanija pa i svakoga od nas pojedinačno dovela nas je do vrlo zabrinjavajuće situacije i zato se moramo posvetiti prirodi da bi i ona bila tu za nas.

Prethodni članakSmanjite masnoće u krvi i duže živite
Sljedeći članakLimeta – slatka rođakinja limuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.