Ugrušak krvi koji začepi arteriju, koja hrani srčani mišić, uzrokuje infarkt srca. Onaj ugrušak koji bude otplavljen u vrat ili glavu može izazvati moždani udar.

Ugrušak koji se smjesti u plućima stvara plućnu tromboemboliju. U najmanjim krvnim žilama – kapilarama mogu se stvoriti sitni, mikroskopski trombi koji onda izazovu oštećenja bubrega, očiju, živaca itd.

Održavajte protok krvi s manje prepreka

Prema tome, postoji mnogo dobrih razloga da održavate protok krvi što urednijim, lakšim i sa što manje prepreka. Međutim, možemo li to postići?

Ugrušak se stvara kada se krvna tjelešca u obliku pločica – tzv. trombociti, počinju međusobno sljepljivati, ali i uz stijenku krvne žile. Stručnjaci za bolesti krvi – hematolozi – stavljaju oštećenje stijenke krvnih žila na vrh liste mogućih uzroka nastanka ugruška. To oštećenje može nastati od masnih naslaga, koje su posljedica visokih razina masnoća u krvi. Ili, to mogu biti mikroskopska oštećenja obično uzrokovana visokim krvnim tlakom.

Takva oštećenja unutarnje stijenke krvnih žila privlače, zadržavaju pločasta krvna tjelešca – trombocite, tako jako kao što med privlači muhe. Trombociti postaju ljepljivi i počnu se sve više i više nakupljati na jednom mjestu. I prije nego čovjek uopće i postane svjestan toga, do tada slobodna, prohodna krvna žila postaje usko grlo.

Količina masnoća u tijelu i zdravlje u uskoj su korelaciji

Srećom, postoje načini s kojima možete spriječiti odvijanje takvog scenarija. Prva stvar koju će vam stručnjaci kazati bit će: “nemojte pušiti, smanjite unos masnoća putem hrane, održavajte normalnom svoju tjelesnu težinu, smanjite povišen krvni tlak, smanjite sol u hrani, redovno provodite tjelovježbu i, ako imate šećernu bolest, održavajte krvni šećer pod kontrolom”.

Zanimljiva uloga Aspirina

Istraživači su počeli ispitivati učinak Aspirina na zgrušavanje krvi kad su opazili da su ljudi, koji su uzimali mnogo Aspirina, kao npr. oni s reumatskim upalama zglobova, rjeđe obolijevali od srčanog infarkta nego što je bio prosjek u populaciji.

Još prije desetak godina, američki su liječnici objavili da bi uzimanje oko 300 miligrama Aspirina dnevno moglo pomoći nekim žrtvama srčanog infarkta da smanje vjerojatnost da dožive i drugi infarkt. Danas se obavljaju ispitivanja kojima je cilj utvrditi može li Aspirin spriječiti i prvi infarkt ili moždani udar. Rezultati su ohrabrujući.

Aspirin – jedan od najstarijih farmaceutskih lijekova

Premda studije pokazuju da Aspirin može smanjiti učestalost srčanog infarkta, one ipak ne pokazuju da je došlo do smanjenja smrtno­sti. Drugim riječima, izgleda da Aspirin ne može spriječiti fatalne srčane infarkte.

Omega-3 može spriječiti pojavu krvnog ugruška

Usprkos uzimanja velikih količina masnoća u svojoj prehrani, Eskimi imaju malo srčanih oboljenja. Izgleda da se odgovor nalazi u načinu njihove ishrane u kojoj dominiraju ribe. Istraživanja su pokazala da određene ribe iz hladnih mora sadrže omega-3 masne kiseline. Studije su pokazale da ishrana bogata tim masnim kiselinama smanjuje broj krvnih pločica – trombocita i smanjuje nakupljanje, nagomilavanje trombocita na jednom mjestu tj. stvaranje krvnog ugruška. Svi ti procesi mogu pomoći u sprečavanju srčanog oboljenja u njegovim ranim fazama. Omega-3 masne kiseline nalaze se u velikim količinama u skušama, lososu, pastrvi, tuni i sardinama.

Tjelovježba može pomoći

Liječnici znaju da kod pacijenata koji su prikovani uz krevet, npr. nakon operativnog zahvata, postoji veća vjerojatnost pojave krvnog ugruška u njihovim nogama, otkidanje ugruška od stijenke krvne žile i njegovog putovanja krvnom strujom do pluća, gdje takav ugrušak može izazvati ozbiljno i opasno oštećenje. Čak i samo nekoliko sati nepokretnosti, kao što je dugotrajna vožnja u automobilu može pokrenuti procese zgrušavanja krvi. Jedan od razloga za to je taj, što se krv češće i lakše zgrušava kad je njezino strujanje kroz žile vrlo usporeno.

Jedno finsko ispitivanje bilo je izvedeno na grupi muškaraca srednje životne dobi. Oni su imali prekomjernu tjelesnu težinu i blago povišen krvni tlak. Oni su bili upućeni u tromjesečni program tjelo­vježbe. Program se sastojao od žustrog hoda i laganog trčkaranja, kroz 45 – 60 minuta, pet puta tjedno. Na kraju tog programa ispitanici su imali za 27 – 36 posto smanjeno sljepljivanje, taloženje krvnih pločica, u usporedbi sa sličnom kontrolnom grupom muškaraca ali koji nisu sprovodili tjelovježbu.

Imaju li narodni lijekovi svoje opravdanje?

Češnjak se stoljećima upotrebljava kao sredstvo za sprječavanje srčanog oboljenja. Suvremene kemijske analize u većini slučajeva potvrđuju da je narodna medicina na dobrom putu. Eric Block, profesor kemije na njujorškom sveučilištu Albany kaže:

Izgleda da se kliničke studije prilično slažu u tome da u češnjaku postoji korisna tvar koja pomaže u sprječavanju zgrušavanja krvi“.

Zanimljivo je da industrijski pripremljeni preparati češnjaka imaju manju djelotvornost u sprečavanju zgrušavanja krvi, nego kad se uzme prirodni češnjak. Jedina neugodna nuspojava je zadah iz usta. Izgleda da crveni luk ima slično, premda po jačini nešto slabije kemijsko svojstvo.

Slično Aspirinu, ribljem ulju i vitamin E može utjecati na ponašanje trombocita, premda se za sada sva ispitivanja u tome ne slažu.

Dakako, osim narodnih lijekova, danas na tržištu postoje iznimno djelotvorni preparati za smanjenje masnoća u krvi, koje otkriva i usavršuje moderna farmaceutska industrija.

Izvor: Gospodarski kalendar

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj  i lov fazana
Sljedeći članakMeđunarodni dan biološke raznolikosti
Ivo Belan, dr. med.
Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Kao liječnik radio je u Pakracu, Engleskoj i Libiji. Velik dio svog vremena posvećuje medicinskoj publicistici. Njegovi napisi, pisani pristupačnim stilom, naišli su na veoma dobar prijem kod čitatelja. Zdravstvene teme o kojima piše uvijek su zanimljive i poučne. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Veliki je ljubitelj i promotor rekreativnog trčanja, a izdao je i knjigu ''Jogging'', u kojoj je obradio rekreativno trčanje sa svih aspekata. Bio je sudionik čitavog niza svjetski poznatih maratona.