Treći put zaredom održat će se međunarodni znanstveno-stručni skup „INOVACIJE I AGROBIZNIS“. Skup će se održati u petak, 26. studenoga 2021. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Organizira ga Hrvatsko agroekonomsko društvo (HAED) u suorganizaciji s Akademijom poljoprivrednih znanosti, Međunarodnom mrežom MBA Agribusiness and Commerce, Agronomskim fakultetom u Zagrebu, Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Visokim gospodarskim učilištem u Križevcima i Institutom za poljoprivredu i turizam Poreč. Prva dva skupa su pobudila značajan interes znanstvene i stručne javnosti. Na prvom skupu koji je održan 2019. godine bila su izložena 23 rada, a sudjelovalo je 60-ak sudionika. Prošle, 2020. godine se povećao broj radova na 29, uz 4 rada iz inozemstva. Ove godine očekujemo još veći odaziv sudionika, posebice jer je glavna tema ovogodišnjeg skupa vrlo aktualna kružna ekonomija i održivost.
Naime, prema UN-ovim procjenama do 2050. svijet će trošiti trostruko više resursa nego što je to danas. OECD predviđa da će se globalna potrošnja materijala kao što su biomasa, fosilna goriva, metali i minerali udvostručiti u sljedećih 40 godina. Prema procjenama Svjetske banke godišnja proizvodnja otpada povećat će se za 70% do 2050. godine.
Europskim zelenim planom (eng. European green deal) cilj je potaknuti učinkovito korištenje resursa prelaskom na čisto, kružno gospodarstvo. Ono će obnoviti biološku raznolikost i smanjiti zagađenje. Na taj način EU daje „zeleno svjetlo“ stvaranju klimatski neutralnog, resursno učinkovitog i konkurentnog gospodarstva.
Koncept kružne ekonomije vrlo često se poistovjećuje s načinima prikupljanja otpada, no koncept je složeniji. Kružna ekonomija podrazumijeva promjenu paradigme dosadašnjeg upravljanja resursima i predstavlja alternativni način korištenja resursa u linearnom gospodarenju. Teži razvoju novih tehnologija, (eko)inovacija, (eko)dizajna proizvoda, boljem korištenju obnovljivih izvora energije i energetskoj učinkovitosti.
20% proizvedene hrane se baci ili izgubi/ošteti
Prema predviđanjima Svjetske organizacije za hranu, samo potražnja za hranom će se povećati za 70% do 2050. godine uslijed porasta broja stanovnika, ali i očekivanog ekonomskog prosperiteta svjetske populacije. Takve procjene stavljaju veliki pritisak na poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Opskrbni lanci hrane odgovorni su za značajne pritiske u iskorištavanju resursa i okoliša. Procjenjuje se da se 20% proizvedene hrane u EU baci ili izgubi/ošteti tijekom proizvodnje odnosno distribucije.
Kao dio zelenoga plana donesena je i strategija „od polja do stola“ (eng. Farm to Fork Strategy). Njom se nastoji postići da agrobiznis kroz inovirane pristupe u budućnosti ima neutralan ili pozitivan utjecaj na okoliš, a da i dalje zajamči sigurnost opskrbe hranom i njenu cjenovnu pristupačnost uz ostvarivanje pravednijeg ekonomskog povrata u opskrbnom lancu tako da u konačnici neodrživija hrana bude i cjenovno najpristupačnija.
Korištenje obnovljivih izvora energije odnosno proizvodnja energije iz biomase u svrhu dekarbonizacije poljoprivredno-prehrambenog sektora jedan je od strateških ciljeva zajedničke poljoprivredne politike EU. Korištenjem biomase za proizvodnju toplinske i električne energije ili za sintetiziranje goriva (biodizel) doprinosi se smanjenju štetnih plinova iz fosilnih goriva, boljem korištenju raspoloživih prirodnih resursa, otvaranju novih radnih mjesta i rastu ukupne ekonomije.
Održivost prehrambenih sustava globalni je problem te je te sustave nužno prilagoditi zbog različitih izazova s kojima se suočavaju. Kružno (bio)gospodarstvo za sve proizvođače hrane krije potencijal koji je još uvijek u velikoj mjeri neiskorišten.
Svi dionici prehrambenog lanca moraju odigrati svoju ulogu u postizanju njegove održivosti. Tako na najbolji mogući način iskoristiti prirodna, tehnološka i digitalna rješenja. Sve radi postizanja boljih rezultata u području klime i okoliša, povećanja otpornosti na klimatske promjene te smanjenja i optimizacije upotrebe sredstava (npr. pesticida i gnojiva). Ta rješenja zahtijevaju ljudska i financijska ulaganja, ali istodobno obećavaju i veći povrat jer stvaraju dodanu vrijednost i smanjuju troškove.
Cilj ovog međunarodnog znanstveno-stručnog skupa je na jednom mjestu okupiti dionike poljoprivredno – prehrambenog sektora. Od proizvođača do krajnjih potrošača, uključujući i znanstvenike, konzultante i predstavnike državne vlasti. Sve kako bi podigli svijest o važnosti uvođenja inovacija radi postizanja konkurentne i održive poljoprivrede odnosno proizvodnje i opskrbe hranom posebice uz paradigmu kružne ekonomije.
Skup će omogućiti razmjenu znanja, iskustava i ideja među sudionicima. Ona su usmjerena ka stvaranju uspješnog i održivog agrobiznisa temeljenog na inovacijama.
Skup predstavlja jedinstvenu priliku za promociju agroekonomske struke, posebice znanstvenih i praktičnih rezultata i rješenja u području agrobiznisa.
Radovi prezentirani na znanstveno – stručnom skupu će biti objavljeni u časopisu Agroeconomia Croatica, ISSN 1333-2422, a sažeci u Knjizi sažetaka skupa ISBN 978-953-48919-1-9 koje objavljuje Hrvatsko agroekonomsko društvo.
 organizira međunarodni znanstveno-stručni skup „INOVACIJE I AGROBIZNIS“.){kind=link}