Međuparlamentarna konferencija „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede”

 

Zagreb, 23.11.2018. – U završnom dijelu Međuparlamentarne konferencije „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede“ u petak se u Hrvatskome saboru govorilo o važnosti daljnje rasprave između nacionalnih parlamenata o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. godine. Od svih sudionika rasprave moglo se čuti kako je ovakva razmjena iskustava i stavova među parlamentima država članica u oblikovanju  prijedloga za novi oblik ZPP-a za razdoblje 2021.-2027. od iznimne važnosti.

Sudionici konferencije ističu važnost aktivne uloge nacionalnih parlamenata u raspravama o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020.

Panenić je istaknuo da  ZPP mora biti učinkovit mehanizam za nestabilnosti na tržištu i pružiti adekvatne odgovore za jačanje otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene.

Martin Preineder, predsjednik Odbora za poljoprivredu i šumarstvo austrijske Nacionalne skupštine i predsjedatelj u ovoj raspravi, rekao je kako se moto EU-a „Ujedinjeni u različitosti“ može primijeniti i na poljoprivredu što je, po njegovim riječima, ova konferencija jasno i pokazala.

Alexandre Freschi, član Odbora za europske poslove Nacionalne skupštine Francuske govorio je o održivoj poljoprivredi, ali i gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj održivosti te boljoj i pravednijoj raspodjeli pomoći poljoprivrednicima

Zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić smatra kako su izvrsnost proizvoda i stavljanje naglaska na kvalitetu ključ budućnosti poljoprivredne proizvodnje. – Samo s izvrsnim proizvodima možemo biti konkurentni i ZPP treba inzistirati na tome jer ćemo time poljoprivredi dati dodatnu motivaciju, zaradu, a potrošači će biti zadovoljniji i zdraviji, zaključio je Jakovčić. 

S tom ocjenom složio se i CzesĹ‚aw Siekierski, predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, koji je u zaključnom izlaganju istaknuo kako je različitost naša snaga. – Različiti smo po povijesti, tradiciji, običajima, ali nas vežu jedinstvene vrijednosti, rekao je Siekierski. Dodao je i kako treba osmisliti adekvatne instrumente podrške koja će biti namijenjena svima, ali kako same potpore nisu dovoljne, već se više treba napraviti na povećanju poljoprivrednog dohotka kao i poboljšanju životnog standarda poljoprivrednika.

 – Građanima treba ukazati na specifičnost poljoprivredne politike i razviti društveni dijalog, a suradnja među nacionalnim parlamentima mora se nastaviti, zaključio je Siekierski. 

Predsjednik Odbora za poljoprivredu, domaćin i inicijator ove dvodnevne Međuparlamentarne konferencije Tomislav Panenić u završnom je govoru još jednom istaknuo važnost aktivne uloge nacionalnih parlamenata u donošenju ključnih odluka, ali i aktivne uloge poljoprivrednih proizvođača koji sve više prate i svjetske trendove u poljoprivredi.

Ova konferencija je jedinstvena prilika na kojoj smo iskazali svoja stajališta i iznijeli ih pred najviše europske dužnosnike zadužene za poljoprivredu, rekao je Panenić. Naglasio je kako svi u Europskoj uniji žele sigurnu i održivu poljoprivredne proizvodnju te rekao kako ZPP mora biti učinkovit mehanizam za nestabilnosti na tržištu i pružiti adekvatne odgovore za jačanje otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene. – Izravna plaćanja u poljoprivredi ključna su za daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje, a razvoj poljoprivredne proizvodnje ključ je ruralnog razvoja, zaključio je Panenić.

Ovime je završena dvodnevna međunarodna konferencija na kojoj su sudjelovali predstavnici nacionalnih parlamenata dvadesetak država članica EU-a, Europske komisije, Europskog parlamenta, najveće interesne skupine europskih proizvođača hrane Copa-Cogeca, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Savjetodavne službe za poljoprivredu i šumarstvo, Hrvatske agencije za hranu, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatskog udruženja mladih poljoprivrednika te udruženja „Najbolje iz Međimurja“.

 

 

 

 src=

 src=

 src=

 

Prethodni članak305 mladih stočara dobiva novac za kupnju junica
Sljedeći članakPanna cotta s borovnicama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.