Ministar poljoprivrede prof. dr. sc. Davor Romić je danas, 19. veljače 2016. godine prisustvovao početku provedbe Projekta razminiranja i pretraživanja poljoprivrednih površina u Ličko-senjskoj županiji koji se financira sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u sklopu podmjere 5.2. Programa ruralnog razvoja. U pratnji župana Ličko-senjske županije Milana Kolića, ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Dražena Jakopeca i direktora tvrtke izvoditelja radova Istraživač d.o.o. Vladimira Franjića obišao je rubna područja koje će obuhvaćati najavljeni radovi.

 

Ličko – senjskoj županiji je dodijeljena potpora u iznosu od 46.051.547,00 kuna za podmjeru 5.2. «Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima» / Operacija «Razminiranje poljoprivrednog zemljišta».

 

Pretraživanje i/ili razminiranje minski zagađenog poljoprivrednog zemljišta provodit će se u 2016. godini na područjima:

  • Gonji Lulići, Oraovac (površina 402.849 m2) – Općine Perušić i Donji Lapac,
  • Podum, Dabar, Glibodol (površina 1.796.403 m2) – Grad Otočac,
  • Lički Ribnik, Ornice, Novo Selo Bilajsko, Divoselo (površina 4.619.818 m2) – Grad Gospić.

 

Očekivani rezultat ovog projekta je razminiranje 6,9 km2 poljoprivrednog zemljišta što će omogućiti njegovo korištenje za poljoprivrednu proizvodnju, a time i gospodarski razvoj područja.

 

Europska Unija kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj sudjeluje u financiranju Projekta razminiranja poljoprivrednog zemljišta s 85 % udjela, a Republika Hrvatska s 15 % udjela.

 

Planom protuminskog djelovanja HCR-a za 2016. godinu predviđeno je u 2016. godini nastaviti provedbu projekta razminiranja poljoprivrednog zemljišta na području Ličko-senjske županije kada se očekuje pretraživanje/razminiranje dodatnih 11,3 km2 poljoprivrednog zemljišta.

 

Prethodni članakPomoć za štete od elementarnih nepogoda
Sljedeći članakTrebam li legalizirati garažu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.